Ismeta Trepalovac, prof.
Druga gimnazija, Sarajevo

1. Uvod

Na časovima građanskog obrazovanja učenici se osposobljavaju za sticanje znanja, vještina, stavova i uvjerenja kako bi bili spremni i voljni da učestvuju u procesu odlučivanja. Trebamo osposobiti mlade ljude da budu aktivni učesnici javne politike u demokratskom društvu od lokalnog do državnog nivoa vlasti. Građani demokratskog društva su aktivni učesnici javne politike na svim nivoima vlasti i u svim fazama javne politike. Na časovima Građanskog obrazovanja/Demokratije i ljudskih prava podučavamo učenike da, ako žele da se njihov glas čuje, oni moraju postati aktivni učesnici političkog procesa. Oni tako stiču znanje i praktično iskustvo o tome kako treba učestvovati i postaju svjesni važnosti njihovog vlastitog učestvovanja. Učešće uključuje pažljivo praćenje rada ljudi koji su izabrani i mi ih možemo smijeniti s funkcije ako nismo zadovoljni njihovim radom. Opstanak ustavne demokratije zavisi od informiranih i efikasnih građana koji se brinu za održavanje prava pojedinca i unapređenje zajedničkog dobra.
Učenici trebaju shvatiti da status građanina uključuje važne obaveze i odgovornosti, kao što su plaćanje poreza, poštivanje zakona koje su donijeli predstavnici vlasti, demonstriranje prednosti i vrijednosti demokratskoj političkoj zajednici i državi, konstruktivna krtika uslova političkog i građanskog života i učešće u poboljšanju kvaliteta političkog i građanskog života. Odgovornosti građana uključuju postupke u cilju smanjenja razmaka između ideala i realnosti. Na primjer, najviši standardi za dobru vlast u liberalnoj ustavnoj demokratiji su jednako osiguranje prava svih osoba u političkom narodu i vlast uz saglasnost onih nad kojima se vlada. Mlade trebamo naučiti da oni imaju odgovornost da prepoznaju i prevaziđu kontradikcije ideala vezane za jednakost prava za sve građane, kao nepravedno odbijanje prava nekih osoba ili grupa da učestvuju u vlasti ili prava na pravedan tretman u sudnicama. (Diković, 2016). Učenici u nastavi Građanskog obrazovanja/Demokratije i ljudskih prava počinju razumjevati da ako žele sigurnost za svoja prava oni moraju preuzeti odgovornost za njih. Prvo, oni moraju poštivati prava drugih. Drugo, oni moraju znati odbraniti svoja prava i prava drugih od osoba koji pokušavaju da ih zloupotrijebe. I treće, oni moraju prakticirati svoja prava da bi demokratija funkcionirala. Pravo na glasanje, slobodan govor o javnim pitanjima i učešće u dobrovoljnim organizacijama, na primjer, imaju vrlo malo ili nimalo značaja u političkom i građanskom životu ako ih građani ne koriste često i efektivno (Gollob, 2010).

2. Glavni dio

Simulacije određenih društvenih zbivanja, odnosa između društvenih grupa, interesa pojedinaca i općeg dobra, prava i odgovornosti građana i predstavnika izvršne vlasti, rješavanje društvenih konflikata, izbora pojedinaca na poziciju vođe te određivanja njegovih ovlaštenja i ograničenja, relacije između nezavisnih medija i nosilaca javnih funkcija, angažiranja društvenih organizacija u prezentaciji određenih pitanja kako bi došla na dnevni red javne politike i slično, vrlo su impresivne i spoznajno stimulativne interaktivne vježbe. (Ilić, 2012). Kroz simulaciju društvenih zbivanja učenici mogu naučiti kako mogu primijeniti stečena znanja iz ovog predmeta. Stoga su simulacije društvenih procesa i procedura veoma važne za nastavu građanskog obrazovanja u srednjim školama jer na taj način srednjoškolci uče kako mogu praktično primijeniti stečena znanja. A ta praktična znanja najbolje se mogu primijeniti kroz saradnju sa lokalnom zajednicom ali i organima vlasti na svim nivoima. Jedan od načina kako učenici mogu pokazati koliko su naučili o radu organa vlasti i procedurama donošenja zakona i odluka jeste CIVIATS-ov projekt „Građanin / Ja građanin“. Tako su Učenici III-2 odjeljenja Druge gimnazije Sarajevo uspješno obradili temu „Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe“. Školske 2015/2016. godine učenici III-6 odjeljenja postigli su veliki uspjeh, obrađujući temu „Arhitektonske barijere osoba umanjenih tjelesnih mogućnosti“. Naime, oni su inicirali osnivanje izbornog predmeta na master studiju Arhitektonskog fakulteta, a studenti koji su izabrali ovaj predmet uradili su izvedbeni projekt za prilagođavanje školskog objekta Druge gimnazije Sarajevo osobama umanjenih tjelesnih mogućnosti (izgradnja lifta, kosine i toaleta za osobe umanjenih tjelesnih mogućnosti). To je prvi put da srednjoškolci učestvuju u zajedničkom projektu sa visokoškolskom ustanovom.
Snimili smo i čas na kojem smo obradili temu „Kako građani mogu spriječiti korupciju“. Čas će biti emitovan na TV SA i bit će dio filma iz oblasti borbe protiv korupcije, koji je sastavni dio Akcionog plana Vlade Kantona Sarajevo i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade koji među ostalim propisuje obavezu sprovođenja preventivnih aktivnosti iz oblasti borbe protiv korupcije kroz obrazovni sektor. Učenici su radeći u grupama utvrdili načine na koje građani mogu spriječiti korupciju. Pri tome su uradili igrokaz u kojem su simulirali korupciju i uzimanje mita prilikom zapošljavanja, te debatirali o ovoj temi. Na časovima Građanskog obrazovanja/Demokratije i ljudskih prava simuliramo rad Općinskog vijeća i način na koji se donose odluke. Tako učenici mogu naučiti da vijećnici mogu podnijeti inicijativu za rješavanje konkretnog problema u lokalnoj zajednici te koje akte donosi općinski nivo vlasti.
Zanimljive su simulacije predizbornih kampanja i sa koliko pažnje učenici biraju nazive stranaka. Dok jedni sa velikom ozbiljnošću osmišljavaju program rada, drugi nastoje privući što veći broj glasača sa nekim neprofesionalnim nastupima. Također nakon obrade lekcije Demokratski izbori radimo simulaciju organiziranja i provođenja izbora. Prave se birački spiskovi, formira birački odbor i određuju se posmatrači. Postavi se biračka kutija, napravi se kutak za glasanje i glasački listići sa imenima kandidata. Nakon prebrojavanja glasova i proglašenja pobjednika organizira se pres konferencija stranke čiji je kandidat osvojio najviše glasova. Učenici učestvuju i na interaktivnim radionicama „Prvi put biram“, na kojima se upoznaju s pravima i obavezama koje mogu ostvariti s 18 godina, kako u društvenom, tako i u političkom životu. Ovim radionicama edukatori Koalicije „Pod lupom“, žele motivirati, ohrabriti i educirati mlade birače koji prvi put izlaze na izbore. Na ovaj način učenici osim teorijskog dijela nauče kako se glasa i budu direktni sudionici izbornog dana putem simuliranih izbora. S druge strane, simulacijom sudskog postupka oni razvijaju svoju demokratsku pravnu pismenost, odnosno znanja, vještine i vrijednosti vladavine prava, uključujući i značenje zakonske ovlasti u demokratiji, uloge sudaca, sudskog postupka i sudskih presuda.
U građanskom odgoju i obrazovanju potrebno je raznovrsnim obrazovnim metodama poučavanja i učenja u demokratskom okruženju poticati i usmjeriti učenike i ostale odgojno-obrazovne čimbenike na aktivno učestvovanje u demokratskom upravljanju u školi (Council of Europe, 2002). To se ostvaruje promicanjem demokratskog ozračja, odnosima koji se stvaraju u okruženju učenja, promicanjem metoda poučavanja i učenja koje učenike stavljaju u središte, uključujući projektnu pedagogiju koja se temelji na prihvaćanju zajedničkoga cilja i njegova provođenja na kolektivan način, bez obzira jesu li takvi projekti nastali u učionici, školi, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, evropskoj ili međunarodnoj zajednici, ili u raznim organizacijama civilnog društva, u okviru istraživanja, osobnog proučavanja i inicijative. Inicijalna (početna) i cjeloživotna priprema učitelja bitan je element jer ispunjavanje specifičnih ciljeva ovog područja pretpostavlja njihovo uključivanje s raznolikim nizom uloga i funkcija, ovisno o tome odigravaju li se te aktivnosti unutar formalnih ili neformalnih sistema ili unutar informalnog okvira. Svakako, učenici bi trebali biti aktivni u nastavnom procesu, a učitelji koristiti metode aktivnog i suradničkog poučavanja i učenja jer je to preduvjet za aktivno sudjelovanje u zajednici, odnosno za primicanje građanskih vještina (European Commision, 2012). Uključivanjem učenika u nastavni proces na ovakav način nastavnik pojačava unutarnju motivaciju samih učenika, kao i percepciju povijesnih sadržaja. Za potpuni razvoj građanske kompetencije učenika potrebno je osigurati mjesto i vrijeme tokom kojih će se stjecati nova znanja i razvijati vještine, osobito u višim razredima osnovne škole i srednjoj školi kad oni već mogu razumjeti složenije koncepte te izaći u zajednicu i učiti kroz aktivnost i sudjelovanje (Šunderić, 2008).

3. Zaključak

Građanski odgoj predviđa djelovanje u situacijama koje će djeci i mladima služiti u svakodnevnim situacijama. On ih približava životu zajednice te omogućava ostvarivanje važne uloge odgojno-obrazovnog sistema u pripremi za život u svijetu različitosti, ubrzanih promjena i globalnih problema. Iskustveno učenje omogućava učenicima da uvježbavaju svoje sposobnosti, a nastavnicima da procjenjuju učenička postignuća i prepoznaju njihove potrebe. To vrijedi ne samo za obrazovanje za demokratiju i ljudska prava, već i za učenje i podučavanje uopće. Iskustvo je pokazalo da učenici u velikoj mjeri poštuju slobodu koju uživaju u takvim situacijama, kao i povjerenje nastavnika u njih da će vrijeme iskoristiti djelotvorno (Šunderić, 2008). Učenici uče kako se preuzima odgovornost samo ako im je data sloboda da to i čine. Rizik neuspjeha uvijek je prisutan ali, bez rizika nema napretka. Štaviše, učenici mogu da postignu rezultate koji su ispod očekivanja nastavnika, ali nastavnik stiče dragocjen uvid u nivo razvoja kompetentnosti učenika, kao i u njihove potrebe za daljnjim učenjem. Proces učenja važan je koliko i sam rezultat. U iskustvenom učenju, učenici se suočavaju s problemima, ne samo onim koji su povezani sa sadržajem i temom, već i problemima organizacije vlastitog rada (Gollob, 2010). Moraju da ih postanu svjesni, a potom da sami pronađu rješenje. Zbog izazova rješavanja problema, svaki oblik iskustvenog učenja nudi bogat potencijal za treniranje vještina, na primjer upravljanje vremenom, planiranje rada, sarađivanje u timovima, pribavljanje materijala i izbor informacija, pronalazak i korištenje nastavnih sredstva, itd. Iskustveno učenje je fleksibilno zato što učenici zadatak mogu da prilagode svojim sposobnostima. U iskustvenom učenju oni se suočavaju s problemima koje žele da riješe. Učenje nije cilj sam po sebi, već vodi do nečeg korisnog i smislenog. Učenici uče istražujući načine rješavanja problema, postavljajući samim sebi, kao i svom nastavniku, zadatke kojima stvaraju put do rješenja problema. Škola je život, ovaj lajtmotiv obrazovanja za demokratiju i ljudska prava odnosi se i na iskustveno učenje. Mnoge situacije u stvarnom životu sastoje se od traženja rješenja za probleme. Iskustveno učenje priprema učenika za život stvarajući životne situacije kao okruženje za učenje.

Literatura:
Diković M., (2016). Metode poučavanja i učenja u kurikulumskome pristupu građanskom odgoju i obrazovanju. Školski vjesnik : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, Vol.65 No.4
European Commision (2012). Citizenship education in Europe. Brusseles: EACEA P9 Eurydice and Policy Support.
Gollob,R., Krapf P., Ólafsdóttir,Ó., Weidinger, W. (2010). Obrazovanjem do demokratije Popratni materijali za nastavnike obrazovanja za demokratiju i ljudska prava. Belgija: Publikacija Savjeta Evrope.
Ilić, M., (2012) Metodika građanskog obrazovanja. Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava CIVITAS
Šunderić Ilić, I. (2008) Priručnik sa radionicama za građansko vaspitanje u srednjim školama. Beograd: Građanske inicijative.

 

NAPOMENA: Stavovi, mišljenja i podaci navedeni u tekstu odražavaju izbor i mišljenje autora, a ne nuzno zvanični stav CIVITAS-a.