Hatidža Omanović-Radmilović, prof.

 

UVOD

            Nastavni predmet sociologija, koji se izvodi u srednjim školama četvrtog stepena, ustvari predstavlja jedan vid nastavka nastavnih jedinica građanskog obrazovanja iz trećeg razreda, jer je sociologija, kao nauka o društvu, određena i tim temama. U ovome eseju biće izložen sažetak jedne nastavne jedinice predmeta sociologije koja je bila realizovana u četvrtom razredu srednje tehničke škole, a kroz koju je urađena vježba kritičkog razmišljanja o univerzalnim demokratskim vrijednostima. Dakle, učenici su imali predznanje o tome šta su demokratija, koji su njeni principi, te kojim univerzalnim vrijednostima demokratija teži,  što su naučili u predhodnom razredu kroz predmet Građansko obrazovanje, demokratija i ljudska prava.

SAŽETAK

            Kroz analizu nastavnog časa izložiće se korelacija građanskog obrazovanja i sociologije a koja je ostvarena kroz vježbu kritičkog razmišljanja.

Tema nastavnog časa je: Demokratska osnova funkcionisanja vlasti

Odgojno-obrazovni ciljevi časa su definisani na slijedeći način: Izgradnja univerzalnih demokratskih vrijednosti kroz razumijevanje individualnih prava pojedinaca.

Odgojno-obrazovni zadaci časa su definisani na slijedeći način:

Obrazovni – Usvajanje znanja o pravima osoba sa invaliditetom, socijalnoj pravdi, o jednakosti i ravnopravnosti pred zakonom, o problemima žena i njihovim ulogama u privatnom i javnom životu, problemima manjina, pozitivnoj diskriminaciji, pravima životinja, specizmu, o slobodi

Odgojni – Usvajanje pozitivnih moralnih/etičkih vrijednosti (univerzalne demokratske vrijednosti) kroz učenje razumijevanja individualnih prava građana

Funkcionalni – Učenici razvijaju kritičko mišljenje prema društvenim zbivanjima, iznose svoje stavove, jačaju samopouzdanje, usvajaju građanske vrline

Ishodi učenja:

  • Učenici znaju šta je socijalna pravda;
  • Učenici razlikuju jednakost vs. ravnopravnost;
  • Učenici razumiju pojam pozitivne diskriminacije
  • Znaju da vlastitim djelovanjem kreiramo društvo kako mi (građani) želimo
  • Razumiju težinu određivanja ko ima pravo na prava, tj. određenje pojma osoba
  • Znaju šta je specizam
  • Učenici znaju definisati pojam slobode

Tip nastavnog sata: Obrada novog gradiva

Oblici rada: Rad u grupama

Nastavne metode: Analiza sadržaja, vježba kritičkog razmišljanja, dijalog

Nastavna sredstva i pomagala: Tabla, nastavni listići

Struktura nastavnog časa: Čas traje 45, i to 5 minuta uvodni dio, 35 glavni dio i 5 minuta završni dio.

            U uvodnom dijelu časa učenicima je data kratka uputa o tome šta je demokratija, zašto je ona nama danas važna, koje su to vrijednosti koje ona štiti. Data je napomena da je pravo na život, slobodu i imovinu najveća vrijednost. Ostvarivanjem tih prava kod konkretnih ljudi u konkretnoj društvenoj zajednici jeste cilj demokratske politike vlasti.

Učenicima je najavljeno da će biti podijeljeni u pet grupa od po 4-5 učenika i svaka će grupa dobiti specifičan zadatak. A zadaci su slijedeći:

1.GRUPA:

Osobe sa invaliditetom

Svaka osoba u našoj državi ima jednako pravo na obrazovanje. Međutim, u mnogim školama ne postoji adekvatan pristup osobama sa invaliditetom pa im je tako onemogućeno da samostalno dolaze na nastavu i obrazuju se. Npr. u mnogim školama ne postoji lift koji bi  omogućio da učenici koji koriste invalidska kolica koriste kabinete na spratovima škole.

Obrazložite slijedeća pitanja:

  1. Ako posmatramo pravdu kao jednakost svih pred zakonom onda bismo ovaj slučaj zanemarili i utvrdili da svi učenici imaju isti pristup obrazovanju i do njih je kako će se sa svojim idividualnim sposobnostima snaći. Međutim, to ipak nije pravedno. Zašto?
  2. Objasniti kako bismo mogli riješiti ovu situaciju.

Napomena: Objasniti učenicima pojam socijalne pravde, negativne posljedice isključivanja nekih ljudi iz društvenih aktivnosti, i objasniti razliku jednakost vs. ravnopravnost.

2. GRUPA

Prava žena

Žene su kroz historiju dugo bile tretirane kao „niža bića“ u odnosu na muškarce. U staroj Grčkoj, koja je kolijevka demokratije, žene nisu smatrane slobodnim ljudima pa nisu imale pravo učešća u donošenju bilo kakvih odluka. Danas se situacija mijenja i ženama se daju mnoga prava. Međutim, to je imalo za posljedicu da se od žene očekuje da ispunjava svoju ulogu domaćice, da bude majka i odgajateljica (što smatramo njenim pravom a koje ima važnost i za samo društvo jer je potomstvo neophodno za njegovo postojanje), ali i da se ostvaruje u javnom životu u kojem ima jednake obaveze kao i muškarac (koji ima olakšice kad su u pitanju porodične obaveze).

Obrazložite slijedeća pitanja:

  1. Da li mislite da je ova situacija pravedna prema ženama?
  2. Da li žene trebaju da imaju pravo da biraju između privatnog i javnog djelovanja?
  3. Kako bi se moglo naći pravedno rješenje koje bi bilo korisno i za žene ali i cijelo društvo?

Napomena: Objasniti učenicima negativne posljedice kada su žene bile isključene iz javnog života ali i negativnu stranu po društvo ukoliko bi žene zanemarile svoju ulogu majke.

 3. GRUPA

Prava manjina

Demokratsko pravo svake osobe jeste obrazovanje. Međutim, u našim školama ima malo romske djece (i drugih nacionalnih manjina). Često na prijemnim ispitima pitanja budu teška za njih jer zbog specifičnosti njihovog života predhodno znanje im je slabo. Prema načelu jednakosti svih pred zakonom svima su pitanja ista pa prolaze oni koji prođu kvotu najboljih. Često najbolji budu i najbogatiji i oni sa najstabilnijim socio-ekonomskim statusom. Iako na prijemnom svi imaju iste šanse, nisu ih imali u vremenu koji je prethodio prijemnom ispitu.

Obrazložite slijedeća pitanja:

  1. Da li mislite da je ova situacija pravedna?
  2. Kako bi se moglo naći pravedno rješenje koje bi bilo korisno za sve članove društvene zajednice?

Napomena: Objasniti učenicima pojam pozitivne diskriminacije.

 4. GRUPA

Prava životinja

Postoje mnoge životinje koje znaju da komuniciraju sa ljudima. Poznata je čimpanza Washoe koja je naučila znakovni jezik a kasnije je i druge čimpanze učila. O inteligenciji, emocijama, ponašanju i drugih životinja često se govori, ali ako smo nepravedni prema nekim ljudskim grupama i ako im je uskraćeno neko pravo i to nazovemo diskriminacijom, zašto isto ne činimo u slučaju životinja? Imaju li životinje pravo na prava i šta određuje da neko (ljudi/životinje) imaju prava?

Obrazložite slijedeća pitanja:

  1. Obrazložite svoje viđenje problema.

Napomena: Objasniti učenicima šta je specizam, upoznati ih sa problemima oko određivanja ko ima pravo na prava, tj. ko se smatra osobom.

 5. GRUPA

Objasnite:

Imati pravo na slobodu i/ili biti slobodan.

Napomena: Učenike uputiti da definišu pojam slobode, pa im dati slobodu u objašnjavanju ovih dviju sintagmi, odnosno, da nađu  razliku među njima.

            Učenici rade na zadacima u grupama 20 minuta, a nakon toga iz svake grupe po jedan predstavnik upoznaje ostatak razreda sa zadatkom na kojem su radili i izlaže odgovore na postavljena pitanja. Svaki izlagač ima najviše 3 minute da iznese rezultate svoje grupe.

U završnom dijelu časa svi učenici dobivaju priliku da prokomentarišu zadatak koji žele, da postave pitanja, daju svoje sugestije i sl.

Na samom kraju časa ocijeniti tri učenika koja su se isticala u radu i uputiti učenike na literaturu o ovim pitanjima a koju mogu naći na Internetu ili bibliotekama.

 

NAPOMENA: Stavovi, mišljenja i podaci navedeni u tekstu odražavaju izbor i mišljenje autora, a ne nužno zvanični stav CIVITAS-a.