Projekt „Izbor najdemokratičnije škole“ razvijen je s osnovnim ciljem da omogući što cjelovitiju i aktivniju primjenu univerzalnih demokratskih principa u školskoj praksi uz, između ostalog, povećano učešće učenika i roditelja u transparentnim procesima donošenja odluka na nivou škole, intenzivniji partnerski odnos sa zajednicom, nevladinim sektorom i orijentaciju na prihvatanje različitosti i interkulturalizam. U pilot fazi projekta učestvovalo je 59 škola. Obuku prema obrazovnom modulu „Demokratska kultura i klima škole“ prošli su treneri i mentori projekta, te 350 direktora, nastavnika, učenika i roditelja iz 37 osnovnih i 22 srednje škole. Eksterna evaluacija napretka koje su škole ostvarile pokazuje zadovoljavajuće rezultate u oblasti demokratičnosti školskog ambijenta i saradnje sa lokalnom zajednicom, no izostaju inovacije na području unaprijeđenja demokratskih odnosa.
Analiziranjem rezultata eksterne evaluacije zapaženi su zadovoljavajući rezultati gdje su najviši ostvareni, uključujući osnovne i srednje škole, u oblastima vrednovanja demokratičnosti školskog ambijenta (89%) i saradnje sa lokalnom zajednicom (84%) što pokazuje da u školama u kojima je provedena eksterna evaluacija postoji praksa koja omogućuje učenicima da na različite i odgovarajuće načine iznose svoje mišljenje bez straha od posljedica i da učestvuju u donošenju zajedničkih odluka kojim se podstiču demokratske vrijednosti i gradi kultura i atmosfera sigurnosti, te da je eksplicitno zabranjena bilo kakva vrsta diskriminacije. Nadalje, programi i planovi aktivnosti koje donosi i provodi uprava škole ukazuju na atmosferu zajedničkog djelovanja, u kojoj je nastavo osoblje osposobljeno za saradnju sa socijalnim i drugim partnerima, te da evidentno postoji povezanost škole i nevladinog sektora u nastojanjima da se riješe problemi demokratskog razvoja.
Najniži rezultati koji uključuju osnovne i srednje škole postignuti su u oblastima saradnje sa stručno-istraživačkim institucijama i istraživačkom radu koji podrazumijeva inovacije na području unaprjeđenja demokratskih odnosa (24%) i postojanja školskih akata i dokumenata kojim se određuju planovi razvoja i prioriteti u oblasti demokratije i ljudskih prava (40%). Iako u školama postoje različiti oblici rada i života koji se nedvosmisleno mogu dovesti u vezu sa demokratskom praksom i perspektivom, formalno-pravna osnova i školska legislativa nije na zadovoljavajućem nivou, a istraživačko-razvojni aspekt oblasti unaprjeđenja demokratije i ljudskih prava koji uključuje stimulisanje inovatorstva i saradnje sa stručnim i visokoškolskim obrazovnim institucijama, veoma zanemaren i pravno neregulisan.
Prilikom evaluacije se mogla uočiti aktivnija uloga školskog menadžmenta u poboljšanju saradnje sa učenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom, što je uslovilo i veću otvorenost škole i bolju informisanost.
Možemo zaključiti da je implementacija projekta omogućila da se, pored pitanja šta i kako raditi na razvoju demokratije u školi i školskoj zajednici, odgovori i na važno pitanje zašto to radimo, da je projekat, u uključenim školama, pozitivno uticao na opštu organizaciju, pripremanje i izvođenje nastavnog procesa, naročito u oblasti razvoja demokratije i poštivanja ljudskih prava. Ključna preporuka koja proizilazi iz ove analize ukazuje na nužnost integrisanja cjelovitog programa osnaživanja demokratskih procesa u statut i druge dokumente koje donosi škola.
Pripremila Edita Šabić na osnovu izvještaja eksterne evaluacije koji potpisuju Zdravko Šunkić i Alija Lapo
