Najave, Novosti

Kešić: 20 godina CIVITAS obrazovnih programa u BIH za više od milion učenika i nastavnika

 

The education of citizens should be the primary purpose of public schooling in every democratic country.  Without competent and responsible participation of citizens in political and social life, democratic institutions will be dissolved or ineffective or otherwise become the veil hiding the corrupt autocratic powers. This is the reason why schools have to cherish civic virtues and teach the basic functions and principles of government.

Obrazovanje za aktivno i odgovorno građanstvo trebalo bi biti prioritet javnog školstva svake demokratske države. Bez kompetentnog i odgovornog sudjelovanja građana u političkom i društvenom životu demokratske institucije će se raspasti ili raditi uprazno ili postati pukom koprenom za prikrivanje korumpirane autokratske moći. Zato škole moraju njegovati građanske vrline i poučavati o osnovama funkcioniranja vlasti i njenim principima.

 

 

Svake godine u praktičnom dijelu nastave građanskog obrazovanja 30 000 učenika osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini radi na razvojnom portfoliju rješavanja problema u zajednici kroz utjecaj na mjere javne politike i druge procese javnog odlučivanja. Dio je ovo sveobuhvatnog procesa razvoja građanskih kompetencija integriranog u nastavne planove i programe za osnovne i srednje škole, kojim je do danas obuhvaćeno 1084201 učenik, 37391 nastavnik i 417 mentora.

Model obrazovanja za aktivno i odgovorno  građanstvo koji je 1996. godine razvijen u našoj državi  polazi od integrisanog, interdisciplinarnog i proceduralnog planiranja metoda i sadržaja učenja orijentiranog na ishode sa ciljem osposobljavanja učenika za kompetentno djelovanje u demokratskom društvu. S razvojem građanskih znanja, vještina, stavova i posvećenosti prema ovom se modelu počinje još u predškolskom odgoju, gdje su predstavljeni osnovni koncepti građanskog obrazovanja: Autoritet, Pravda, Odgovornost i Privatnost. S predškolskim programom u koji smo do sada uključili 120 vrtića i specijalnom aktivnosti koju smo nazvali „Mobilne igraonice” omogućili smo djeci iz ruralnih, ekonomski ranjivih područja pripremnu nastavu za osnovnu školu. U razrednoj nastavi osnovne škole fokus je i dalje na osnovnim konceptima, a građanske vještine razvijaju se interdisciplinarno. U višim razredima osnovne škole i u završnim razredima srednje škole učenici izučavaju zaseban predmet građanskog obrazovanja koji ima za cilj osposobiti ih transferabilnim građanskim znanjem, vještinama i stavovima.  Sadržaji građanskog obrazovanja na svim razinama koncipirani su na način koji omogućava učenicima da se formiraju kao autonomne, kompetentne, odgovorne, kreativne i aktivne individue u odnosu na sebe i druge u svom društvenom okruženju. Kroz praktičnu nastavu pod nazivom “Projekt građanin/Ja građanin” učenici se upoznaju sa stvarnim praktičnim metodama i procedurama donošenja odluka koje su od interesa za razvoj zajednice; razvijaju praktične sposobnosti i stiču potrebna znanja za odgovorno sudjelovanje u javnom, društvenom životu; razvijaju djelotvorne i kreativne sposobnosti komuniciranja i izgrađuju sopstvene stavove i samopouzdanje pri korištenju prava i odgovornosti.  Bez obzira na različite modele realizacije nastave građanskog obrazovanja ovisno o jezičkom NPP-u koji škola provodi osnovni koncept uključuje razvoj političke pismenosti, kritičkog mišljenja, analitičke vještine, stavove i demokratske vrijednosti, te aktivno djelovanje učenika – mladih građana u školi i zajednici. Tako koncipiran nastavni proces predstavlja značajan izazov nastavničkom zanimanju. To znači učenje novih oblika znanja, razvijanje novih nastavnih metoda, pronalaženje novih načina rada i stvaranje novih vidova profesionalnih odnosa, kako s kolegama tako i učenicima. Zahtijeva i promjenu načina na koji shvaćamo učenje, od predstave o učenju kao procesu koji se bazira na nastavniku do učenja putem stjecanja iskustva, sudjelovanjem, istraživanjem i razmjenom iskustava.

Rezultati empirijskog istraživanja koje je u srednjim školama provedeno 2009. godine (Spajić-Vrkaš, Džidić) potvrđuje se uloga građanskog obrazovanja kao snažnog instrumenta odgoja i obrazovanja aktivnog i odgovornog građanstva, bez kojeg nije moguće osigurati stabilnost suvremene demokracije. Učenici su mišljenja kako učenje o demokraciji i ljudskim pravima u najvećoj mjeri utiče na prihvatanje odgovornosti za vlastite odluke (oko 68%) i suradnju sa drugima u rješavanju problema (oko 66%). Prema procjenama učenika, za demokraciju je važno da su građani demokratski obrazovani (37,6%) i da postoje različiti stavovi političkih stranaka (33,8%).  Ipak, mladi ljudi i dalje negativno anticipiraju svoje buduće političko i u nekim segmentima i građansko angažiranje. Tako više od 50% učenika potpuno odbacuje mogućnost angažiranja u nekoj političkoj stranci, vršenju javne funkcije i osnivanju nevladine organizacije ili interesne grupe za pritisak.

Što je onda potrebno učiti kako bi građansko obrazovanje postiglo željene efekte?

Koliko god naglašavali značaj postojanja zasebnog predmeta građanskog obrazovanja koji zaista jedini može osigurati kognitivni element građanskih kompetencija, obrazovanje aktivnog i odgovornog građanstva trebalo bi biti zadatak cjelokupnog obrazovnog sustava. Kao međupredmetne teme nastavni plan i program treba uključiti ljudska prava i zaštitu ljudskih prava, učenje o demokratskom građanstvu i odgoj za mir i nenasilje. Iz toga holističkog nastavnog konteksta proizlazi i nužnost povezanosti metodike građanskog obrazovanja sa metodikama svih predmeta u osnovnoj, srednjoj školi, kao i sa metodikom odgojno-obrazovnog rada u predškolskom odgoju, kako bi se racionalnije i potpunije proučavale svoja istraživačka područja, radi njihovog naučno zasnovanog unapređivanja. (Ilić, 2013.) Uz predmetne i međupredmetne sadržaje i metode, demokracija treba zaživjeti u redovnoj praksi škole. Upravljačke kompetencije ravnatelja i školskih odbora trebale bi biti definirane i sustavno razvijane i nadzirane, a škole otvorene prema zajednici. Konačno, odgovornog i aktivnog građanstva nema ako nema slobode mišljenja, govora i djelovanja koje škole trebaju njegovati kroz promociju istraživačkog i timskog rada učenika kao i kroz njihovo samoorganizovanje i aktivno djelovanje unutar školskog sustava, a potom i u zajednici.

Ivana Kešić, CIVITAS Bosne i Hercegovine

Sadržaj još nije komentarisan.

Dajte svoje mišljenje