CIVITAS školski program građanskog obrazovanja: Najava Finalne smotre “Projekt građanin/Projekat Ja građanin”

29
1
Close up woman hand writing on notebook

Obrazovni centar CIVITAS u saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u našoj zemlji najavljuje Finalnu smotru pobjednika takmičarskog programa predmetne nastave građanskog obrazovanja “Projekt građanin/Projekat Ja građanin” u školskoj 2018./19. godini za vikend 04.-05. maj/svibanj 2019. u Sarajevu.

Kao i prethodnih godina učesnici Finalne smotre su pobjednički timovi takmičenja iz predmetne nastave građanskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama Distrikta Brčko, sedam regija Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske i deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Svake godine na “Projekt građanin/Projekat Ja građanin” razvojnom portfoliju radi oko 30.000 učenika kojima je zadatak da prepoznaju probleme javne politike u svojim zajednicama, istražuju cikluse donošenja mjera javne politike i drugih procesa javnog odlučivanja, predlažu i zagovaraju sistemska, zakonska i dugoročna rješenja za probleme koje su uočili.

350 najuspješnijih učenika – članova školskih timova, pobjednika nižih nivoa takmičenja (kantonalno/regionalno) promoviramo u programu Finalne smotre, a zahvaljujući grant sredstvima Ministarstva vanjskih poslova Vlade Sjedinjenih Američkih Država za njih je osigurana nagrada u iznosu 500 američkih dolara (800 KM bruto) za svaki tim kako bi nastavili s realizacijom projektnog plana i nakon takmičenja.

U susret Finalnoj smotri i najavljenim kantonalnim i regionalnim takmičenjima, još jednom naglašavamo značaj razumijevanja ovog školskog programa i njegovih obrazovnih i odgojnih ciljeva. Pojam “projektni” u ovom se kontekstu odnosi na metodu rada u učionici – projektnu nastavu koja u potpunosti prati program i ishode učenja predmetne nastave građanskog obrazovanja. Cilj je projektne nastave proces učenja prilagoditi individualnim potrebama i potencijalu svakog učenika, razviti kod učenika sposobnosti samostalnog učenja i samostalne upotrebe znanja (učiti kako učiti, učiti kako upotrijebiti naučeno) i konačno omogućiti učeniku povezivanje pojmovno-teorijskog znanja sa konkretnim djelovanjem u zajednici.

Sam proces rada treba se realizirati u učionici. U praktičnu nastavu trebaju biti uključeni svi učenici, a njihov rad i istraživanje problema u zajednici u svakom trenutku treba biti fokusiran na pitanja, probleme i mjere javne politike. Mjere koje predlažu školski timovi trebaju biti ustavne, zakonske a na učenicima je zadatak da u svojim usmenim prezentacijama odbrane njihovu efikasnost i efektnost u rješavanju prepoznatog problema. Mjere trebaju biti realne, a plan zagovaranja usmjeren na njihovo usvajanje/donošenje i provedbu. Jasno da sve mjere neće biti usvojene, no zadatak sudijskih timova nije ocjena kvalitete i uspješnosti izmjena zakonodavstva, već ocjena naučenog: Da li su učenici razumjeli proces donošenja odluka? Da li su iscprili sve ili značajno velik obim različitih izvora informiranja o problemu koji istražuju? Da li su dobro odredili cijene i koristi postojećih i alternativnih mjera? Da li su precizno, u skladu sa ustavom i zakonom definirali mjeru javne politike koju predlažu i konačno, da li su u svom planu akcije jasno odredili instituciju/e odgovornu/e za usvajanje i provedbu predložene mjere javne politike, kao i mrežu podrške u procesu javnog zagovaranja za usvajanje predloženog rješenja.

Nekoliko je problema s kojima se redovno susrećemo kada govorimo o kvaliteti praktične nastave građanskog obrazovanja:

Preširoko i apstraktno definirani problemi

Kod tema koje su postavljene apstraktno kao na primjer „apatičnost mladih“ i „netolerantnost u društvu“ ili suviše globalno „klimatske promjene“ nastavnik – voditelj treba biti dovoljno vješt da pomogne učenicima da iz apstraktnosti odabrane teme suze predmet interesovanja na refleksiju tog problema u njihovoj zajednici ili jedan od uzroka problem, te da se, baveći tim segmentom, fokusiraju na promjene javne politike u zajednici u kojoj oni žive.

U konkretnom primjeru apstraktne teme „apatičnost mladih“ pitamo se: zašto su mladih apatični, da li je problem što ih obrazovni sistem ne priprema adekvatno za tržište rada, da li gube povjerenje u institucije zbog korupcije, da li su zabrinuti za svoju budućnost zbog izrazito niske stope zaposlenosti u našoj zemlji i onda se dalje bavimo rješavanjem jednog od tih problema kroz utjecaj na mjere javne politike. Na primjeru globalnih problema, ilustrativan primjer sužavanja predmeta interesovanja bio bi kod npr. istraživanja klimatskih promjena baviti se zagađenosti korita rijeke, ilegalnim deponijama smeća, korištenjem neadkvatnih izvora toplote ili ilegalnim emisijama štetnih gasova u industrijskim zonama naše zemlje.

Fokus na projektno planiranje

Fokus praktične nastave građanskog obrazovanja nije na projektnom planiranju događaja, humanitarnih i volonterski akcija. Fokus programa je na istraživanju, analiziranju, razumijevanju i praktičnoj primjeni stečenog znanja o ustavnom poretku, podjeli, organizaciji i međusobnoj kontroli grana i institucija vlasti, procesima javnog odlučivanja i mehanizmima utjecaja građana – pojedinaca i njihovih interesnih grupa na procese javnog odlučivanja.

Ilustrativan primjer možemo dati na problemu socijalne ugroženosti građana. Svakako je pohvalno i za školu u smislu odgoja dobrih građana korisno i poželjno da se organiziraju akcije prikupljanja pomoći za siromašne pojedince i zajednice, organizuje volontiranje u centrima za socijalnu skrb, javnim kuhinjama i slično, no te akcije nisu nešto što dovodimo u vezu sa ciljevima predmetne nastave građanskog obrazovanja i „Projekt građanin/Projekat Ja građanin“ praktičnom nastavom. Ono što, popularno nazvani PG, traži od učenika je razumijevanje ovog problema u kontekstu socijalne i ekonomske politike društva, ispitivanja uzroka siromaštva i predlaganja mjera koje će ovaj problem riješiti putem zakona, podzakonskih akata kao što su: poticanje poduzetništva, poticanje ženskog poduzetništva, usvajanje poreskih i drugih olakšica za novoosnovana poduzeća, povećanje socijalnih davanja za poslovno neposobno stanovništvo i socijalno ugroženu djecu, poticanje rada u zapostavljenim granama industrije, prekvalifikacije radne snage i osposobljavanje za rad u oblasti deficitarnih zanimanja.

Izostanak javnog zagovaranja

U posljednjem dijelu projektnog portfolija učenici se upoznaju sa oblikom javnog djelovanja koji nazivamo „javno zagovaranje“, a ono predstavlja utjecaj na donosioce odluka s ciljem promjena javne politike i rješavanja problema, odnosno osiguranja potpunog uživanja određenog prava svim građanima ili uživanja osnovnih ljudskih prava nekoj marginaliziranoj, diskriminiranoj skupini građana.

Put javnog zagovaranje je put građanin – utjecaj – politika – promjena.

Tako bi na četvrtom dijelu portfolija učenici trebali predstaviti utjecaj kao glavnu strategiju djelovanja: utjecaj na donosioce odluka, na javno mijenje, na mrežu podrške (mediji, lokalni političari, stručnjaci, ugledni članovi društva…), a rezultat njihovog planiranja i djelovanja prema predloženom planu akcije trebala bi biti promjena javne politike.

Što dakle treba biti rezultat projektne nastave građanskog obrazovanja „Projekt građanin/Projekat Ja građanin“?

  • Razumijevanje organizacije vlasti i procesa donošenja odluka

Učenici u praktičnoj nastavi građanskog obrazovanja imaju zadatak ponuditi rješenje za uočeni problem u društvu. Da bi to uspjeli trebaju imati potrebna znanja o organizaciji vlasti, njenoj vertikalnoj i horizontalnoj strukturi, nadležnostima i organičenjima grana i institucija vlasti i mehanizmima utjecaja građana na donošenje odluka. Trebaju biti upoznati sa svojim pravima na informiranost o radu izabranih predstavnika vlasti.

  • Trajno rješavanje problema

Njihovi prijedlozi rješenja problema ne trebaju biti fokusirani na ublažavanje posljedica problema (jednokratne pomoći i promocije) već nuditi trajna rješenja: izmjenu postojeće ili usvajanje nove javne politike koja će dugoročno, ustavno i zakonito, efikasno riješiti prepoznati problem.

  • Osnaživanje i javno djelovanje

Kroz utjecaj na javnu politiku učenici postaju svjesni svojih prava da traže informaciju i zahtjevaju odgovorne politike u zajednici. Učenici tako, kroz praktičan i projektni rad, spoznaju da se autoritet izabranih predstavnika vlasti legitimira voljom naroda i da su političari prije svega odgovorni raditi u najboljem interesu svih građana.

Čak i onda kada se predložena mjera NE usvoji, pravilna provedba „Projekt građanin/Projekat Ja građanin“ praktične nastave građanskog obrazovanja doprinosi boljoj informiranosti javnosti, jačanju transparentnosti i odgovornosti u radu institucija vlasti i izabranih predstavnika, što predstavlja ostvarivanje ciljeva predmetne nastave građanskog obrazovanja i ZJJ NPP-om definiranih ishoda učenja za ovu nastavnu oblast.

Ivana Kešić, CIVITAS BIH

1 KOMENTAR

  1. Odlično ! Takav bi trebao biti PG i to su njegovi primarni ciljevi. Nažalost, još uvijek ima shvatanja po kojima je svaki projekat ili kako ga sve češće nazivaju tema (teme su za nastavu jezika, književnosti, biologije itd. a u Građanskom treba se baviti PROBLEMIMA JAVNE POLITIKE) za koji se napravi portfolio ujedno i PG.

KOMENTARIŠITE

Upišite svoj komentar!
Upišite svoje ime ovdje