U Bosni i Hercegovini neki vid nastave građanskog obrazovanja godišnje pohađa oko 130.000 učenika i studenata. U osnovnim i srednjim školama građansko obrazovanje izučava se i kao zaseban nastavni predmet koji u drugom polugodištu prati praktična nastava „Projekt građanin/Ja građanin“. Praktičnu nastavu pohađa 35.000 osnovaca i srednjoškolaca, a u suradnji sa ministarstvima obrazovanja i pedagoškim zavodima organiziraju se i prateća školska, kasnije općinska i kantonalna natjecanja.
Kognitivna dimenzija građanskog obrazovanja uključuje usvajanje znanja o osnovnim oblicima društvenog organizovanja, institucijama vlasti, ciklusima javne politike i drugim demokratskim procesima javnog odlučivanja kao i sposobnosti i vještine potrebne za kompetentno djelovanje u zajednici. U fokusu tog i takvog učenja je osposobljavanje učenika za javni život, za aktivno sudjelovanje u procesima ne samo izbora predstavnika na različite pozicije vlasti, već kreiranja javne politike/a, kritičkog promišljanja društvenih zbivanja i javnog zagovaranja, a sve sukladno vrijednosnoj dimenziji građanskog obrazovanja koja podrazumijeva razvijanje svijesti o pravima i odgovornostima, normama ponašanja, etičkim i moralnim pitanjima zajednice, odnosno djelovanje sukladno univerzalnim demokratskim vrijednostima kao što su sloboda, jednakopravnost, solidarnost, dostojanstvo i uvažavanje različitosti.
Osposobljen znanjima, vještinama i vrlinama aktivnog i odgovornog građanina učenik treba biti spreman da djeluje, da se zalaže za građansko društvo i demokratske vrijednosti. Tu dolazimo do socijalne dimenzije građanskog obrazovanja koja se ostvaruje i demonstrira i kroz praktičnu nastavu, odnosno program „Projekt građanin/Ja građanin“, a prati je istoimeno natjecanje u kojem svake godine sudjeluje oko 35.000 učenika osnovnih i srednjih škola. Upravo je zbog natjecanja, „Projekt građanin/Ja građanin“ postao prepoznatljiv element građanskog obrazovanja kojem su podjednako posvećeni učenici, nastavnici, uprave škola, prosvjetno-pedagoški savjetnici, roditelji i lokalne zajednice. Uz veliki entuzijazam i posvećen rad svih aktera procesa odgoja i obrazovanja, a prvenstveno samih učenika treba biti posebno oprezan u susretu sa dva ključna izazova s kojima se suočavamo u realizaciji praktične nastave građanskog obrazovanja.
Prvi izazov odnosi se na način na koji se realizira rad na projektnom portfoliju. U želji da što bolje predstave školu, nastavnici dodatno rade s učenicima kroz sekcije i biraju učenike najvještije u prezentiranju za predstavljanje škole na općinskim natjecanjima. To prije svega rezultira slabljenju kvalitete rada u učionici i ostvarivanja svih dimenzija nastave građanskog obrazovanja, a predstavlja i ozbiljno kršenje pravila natjecanja iz ovog nastavnog predmeta. Cilj programa „Projekt građanin/Ja građanin“ je omogućiti svakom učeniku koji sluša nastavu građanskog obrazovanja i da kroz timski rad ispituje cikluse javne politike, identifikuje probleme od posebnog društvenog značaja, istražuje postojeće i alternativne mjere javne politike, kritički promišlja zbilju, iznalazi i zagovara efikasna rješenja za uočene probleme. Bez ovog iskustvenog pristupa učenju ciklusa javne politike i javnog zagovaranja učenik/ica neće u potpunosti moći spoznati organizaciju vlasti u državi, nadležnosti različitih institucija vlasti, procese javnog odlučivanja i ulogu građana o očuvanju i jačanju demokratskih institucija društva. Nužno je stoga da se praktična nastava izvodi u odjeljenju, da u njoj sudjeluju svi učenici i da oni biraju one koji će njihovo odjeljenje i razredni portfolio predstavljati na školskom, a kasnije općinskom natjecanju. Školska natjecanja u ovom su slučaju isto tako proces učenja s drugima i od drugih. Sekcije kao vid produžene nastave i korisne vannastavne aktivnosti doprinose razvoju građanskih kompetencija učenika, no ukoliko one zamjene realizaciju praktične nastave ili praktičnu nastavu učine ekskluzivnim pravom odabrane manjine onda djeluju suprotno osnovnom cilju predmetne nastave građanskog obrazovanja. Apelujemo stoga na sve nastavnike, škole, prosvjetno-pedagoške savjetnike i koordinatore da inzistiraju na potpunoj realizaciji nastavnog plana i programa za građansko obrazovanje i poštivanju propozicija natjecanja na kojima škole predstavljaju pobjednička odjeljenja školskih takmičenja, odnosno učenici (jednog) odjeljenja koje je u toj školi bilo najuspješnije u zagovaranju izmjena i dopuna mjera javne politike za problem kojim su se učenici bavili, koji su istraživali.
Druga zamka u koju često zapadamo je izbor teme i rješenja koje odjeljenje zagovara. Iako su društveni, volonterski i humanitarni rad bitne dimenzije građanskog društva trebamo imati na umu da je cilj programa praktične nastave „Projekt građanin/Ja građanin“ upoznavanje učenika sa ciklusima javne politike. Primjera radi, ukoliko su školske prostorije trošne, neuvijetne, hladne, pune vlage, učenici mogu, uz pomoć roditelja ili potencijalnih donatora, akcijama prikupljanja sredstava osigurati potrebnu sanaciju i dodatno opremanje učionica. Iako je problem riješen učenici nisu naučili ništa o ciklusima javne politike. Ako, s druge strane, zagovaraju trajna, sustavna rješenja kao što je usvajanje standarda koje škola u građevinskom i sanitarnom smislu treba zadovoljiti, uspostavljanje vladinih ili općinskih fondova za sanaciju škola i vode kampanju javnog zagovaranja za usvajanje tih rješenja čak i onda ako se takva rješenja ne usvoje do početka natjecanja vrednuju se kao uspjeh ukoliko su učenici konzultirajući različite interesne grupe i izvore informacija pravilno i potpuno definirali problem, dobro identifikovali institucije vlasti nadležne za rješavanje problema, predložili pravične, pravedne i efikasne mjere koje su u skladu sa zakonom i ustavom i proveli sve etape javnog zagovaranja.
Praktična nastava „Projekt građanin/Ja građanin“ iskustveno je učenje i upotpunjuje teorijska znanja koja su učenici usvojili iz nastavnog predmeta građanskog obrazovanja, stoga je od izuzetne važnosti da pristup ovom dijelu predmetne nastave imaju svi učenici koji slušaju nastavni predmet i da fokus praktične nastave bude komplementaran sa ciljem/ciljevima građanskog obrazovanja, odnosno usmjeren na razumijevanje ciklusa javne politike, organizacije državne vlasti te aktivno i odgovorno sudjelovanje građana u procesima javnog odlučivanja, zaštiti i promociji univerzalnih demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i sloboda.
Za CIVITAS u Bosni i Hercegovini, Ivana Kešić
