Najave, Novosti

Kešić za BHRT: Kako školski programi građanskog obrazovanja pripremaju mlade ljude za izborni proces

Školski programi građanskog obrazovanja koje su razvili CIVITAS timovi domaćih i međunarodnih univerzitetskih stručnjaka danas su obvezan sadržaj nastavnih planova i programa, dio obrazovnih politika i Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa u Bosni i Hercegovini. Model odgoja i obrazovanja za aktivno i odgovorno građanstvo koji se već dvije decenije provodi u Bosni i Hercegovini podrazumijeva kontinuirano usvajanje građanskih znanja, razvoj kognitivnih i participativnih građanskih vještina, građanskih stavova, vrlina i posvećenosti od predškolstva do visokog obrazovanja; interdisciplinarno, kroz zaseban nastavni predmet i integrirano (kroz zaseban nastavni predmet i interdisciplinarno), ovisno o uzrastu djece, odnosno razini obrazovanja. Ipak, treba imati u vidu da ovi programi, u onom dijelu u kojem se realiziraju kao zaseban nastavni predmet imaju mali fond nastavnih sati (32 za osnovnu i 64 za srednju školu) pa je za demokratsku promjenu kolektivne svijesti potrebno da budu podržani poučavanjem u duhu demokratskih vrijednosti i kroz druge nastavne predmete kao i jačanje demokratske kulture i klime škole, kao mjesta sigurnog odrastanja i prvog vježbanja za aktivno sudjelovanje u procesima odlučivanja.

Učenje osnovnih koncepata građanskog obrazovanja treba započeti u najranijoj dobi. Predškolski program i program ranog odgoja i obrazovanja za aktivno i odgovorno građanstvo koji se realizira interdisciplinarno u osnovnim školama uključuje četiri koncepta: Autoritet, Pravda, Privatnost i Odgovornost. Svaki od njih, prilagođen uzrastu djece, priprema ih za kasniju ulogu aktivnih sudionika izbornog procesa. Učeći o tome kako je autoritet pozicija/uloga, a ne osoba i o tome kako dobre vođe mogu biti i djevojčice i dječaci učenike se priprema za kasnije usvajanje znanja o političkom sustavu i parlamentarnoj demokraciji. U višim razredima osnovne škole građansko obrazovanje zaseban je nastavni predmet koji osposobljava učenike da, između ostalog, dovode u vezu odnose između sloboda, prava, odgovornosti i dužnosti pojedinca od lokalne zajednice, do najviših razina vlasti. Učenik povezuje pravila kojima se osigurava društvena jednakost s građanskim statusom, prepoznaje posljedice društvene neravnopravnosti, upoređuje posljedice građanske pasivnosti u odnosu na angažiranost na individualnom i kolektivnom nivou. Kroz praktičnu, projektnu nastavu građanskog obrazovanja „Projekt građanin/Ja građanin“ učenik upoznaje cikluse javne politike, organizaciju vlasti u Bosni i Hercegovini, njenim entitetima, kantonima i općinama, te jasno poznaje koje razine vlasti i koje institucije su nadležne za rješavanje određenih pitanja i problema građana, uči se aktivnoj participaciji i javnom zagovaranju, rješavanju prepoznatih problema kroz izmjene i dopune mjera javne politike. Učenik/ica upoređuje ulogu i funkcioniranje demokratskih institucija na svim razinama vlasti u zemlji i u stanju je objasniti odnos između prava, pravde i pravednosti u ovisnosti od demokratskih vrijednosti i načina na koji su one zaštićene ustavom i zakonima.

Do konkretnijih elemenata psefologije dolazimo u nastavnom programu građanskog obrazovanja za srednje škole, koji se izučava kao obvezan nastavni predmet treće godine srednjoškolskog obrazovanja, kako u gimnazijama tako i u srednjim strukovnim školama u Republici Srpskoj, svim kantonima u Federaciji BiH i Distriktu Brčko. Opći ciljevi ovog nastavnog predmeta su identificiranje temeljnih principa i koncepata demokratskog društva i njegove povijesne, sociološke i političke pozadine, razvoj građanskih uvjerenja i vještina koje su važne za efektivno i odgovorno sudjelovanje u životu demokratskoga društva i razumijevanje principa i ponašanja sukladno temeljnim demokratskim vrijednostima. Učenik/ica se uči razlikovati različite grane i razine vlasti, a po završetku nastave zna objasniti politički sustav u zemlji, nadležnosti različitih razina i institucija vlasti, poznaje izborni sustav i svoja prava u izbornom procesu.

Ono što često zaboravljamo, a ne bi trebalo biti tako je da su mladi ljudi nositelji i aktivnog i pasivnog biračkog prava. Ne treba demonizirati aktivizam mladih u različitim političkim strankama, štoviše i taj vid participacije u procesima donošenja odluka treba podržati. Ono što je bitno i na čemu treba biti fokus je osnaživanje mladih ljudi da i u toj i takvoj ulozi promoviraju vlastita uvjerenja, stavove i potrebe svoje interesne skupine. Naći ćemo dovoljno primjera mladih ljudi koji su na izbornim listama različitih političkih opcija. Pitanje je gdje su u platformama tih političkih opcija pitanja i teme koje se tiču mladih i gdje su poslaničke inicijative i politike u interesu mladih. Potrebno je stoga, mlade poučavati da kao glasači – oni koji biraju i kao kandidati – oni koji žele biti birani na pozicije vlasti postupaju odgovorno, u duhu univerzalnih vrijednosti demokracije i ljudskih prava, zaštiti i promociji zajedničkog dobra i iznalaženja rješenja za svakodnevne, egzistencijalne probleme svih građana, a osobito mladih.

Možda djeluje idealistički, nekome čak i utopijski ali u demokraciji nema drugog načina. Demokratske institucije moraju izgraditi i osnaživati građani demokratskog društva. Alternative nema, a za ovu odgovornu i tešku zadaću učenike trebamo pripremati kroz formalno obrazovanje i sve druge odgojne i obrazovne procese, sustave i programe.

 

Iz intervjua sa Ivanom Kešić, program managerom CIVITAS školskog programa građanskog obrazovanja Omladinski program Radio-televizije Bosne i Hercegovine

Sadržaj još nije komentarisan.

Dajte svoje mišljenje