Koliko pazimo na zaštitu ličnih podataka?

272
0

Pripremio: Nikola Kandić

U svrhu podizanja svijesti javnosti o pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti Vijeće Evrope je, uz podršku Evropske komisije, 2006. godine proglasilo 28. januar evropskim Danom zaštite podataka, koji je u svijetu poznat i kao Dan privatnosti. Ovaj dan ujedno se obilježava i godišnjica Konvencije 108 za zaštitu lica u pogledu automatizovane obrade ličnih podataka, koja je otvorena za potpisivanje svim zemljama 28. januara 1981. Konvencija je i nakon više od 35 godina jedini pravno obavezujući međunarodni instrument zaštite ličnih podataka i u fazi je modernizacije.

Svjedoci smo velikih promjena koje je prouzrokovala globalizacija i tehnološki napredak, posebno u informatičkom i digitalnom svijetu. Pitanja zaštite privatnosti prisutna su u svakom aspektu života pojedinaca, posebno jer savremeni uslovi života omogućavaju dostupnost velikog broja podataka. U procesu globalizacije informacije ne poznaju granice pa je teško osigurati balans između privatnosti i sigurnosti podržavajući slobodan pristup informacijama i zaštitu ličnih podataka. Smisao obilježavanja Dana zaštite podataka je promocija zaštite ličnih podataka i privatnosti putem realizacije različitih aktivnosti.

Osim zaštite ličnih podataka u realnom svijetu, sve veći izazov predstavlja osiguravanje zaštite ličnih podataka u virtualnom svijetu. Zbog izloženosti naših podataka nerijetko se događaju neugodne situacije, boravak na internetu postaje sve opasniji, a lična sigurnost svakim danom sve ugroženija. Iako je internet značajan izvor informacija i usluga koje mogu pomoći u svakodnevnom životu, od informisanja putem brojnih internetskih portala, slanja i primanje elektronskih poruka, komuniciranja putem društvenih mreža, pa do korištenja različitih bankarskih usluga i kupovine putem interneta, u isto je vrijeme i izvor mnogih opasnosti. Podaci o korisnicima prikupljaju se različitim metodama: preko računara korisnika (najčešće krađa cookie datoteka), praćenjem navika korisnika prilikom korištenja interneta (npr. praćenje Google pretraga) ili prikupljanjem s javnih servisa koje korisnik koristi. Ovo posljednje je specifično jer se s jedne strane od korisnika zahtjeva određeni broj ličnih podataka kako bi se servis mogao koristiti, a s druge strane mu se ne garantuje zaštita tih podataka. Sigurnosni rizici uključuju i mrežne preglednike, ISP-ove i razne servise koje rade na principu cloud computinga. Osnovno obilježje ovih servisa jeste da se svi podaci (koji se inače nalaze na korisnikovom računaru) nalaze na udaljenim poslužiteljima i njihova je sigurnost (a time i privatnost korisnika), u rukama pružalaca usluge. Svako od nas treba biti svjestan potencijalnih opasnosti, te na temelju toga donositi odluke o količini ličnih informacija koje će putem nekog servisa plasirati u online okruženje i kontinuirano provoditi mjere zaštite.

Tako se na primjer jednostavnim podešavanjem preglednika da odbacuje kolačiće trećih strana smanjuje mogućnost krađe podataka od strane beskrupuloznih trackera, najčešće u vidu lažnih oglasa ugrađenih u stranice koje posjećujemo. Često lozinka služi kao put prema ličnim podacima iako joj je svrha zaštita podataka. Stoga je važno ne koristiti svugdje istu lozinku i isto korisničko ime. Lozinka treba biti nasumično odabrana kombinacija slova, brojeva i znakova i redovno ažurirana. Potrebna je i redovna provjera pouzdanosti vlasnika stranica i njihovih sigurnosnih sistema jer i ukoliko postavimo najviše sigurnosne postavke, a internetska stranica ne može držati naše podatke na sigurnom, tada još uvijek imamo potencijalni problem ugrožavanja ličnih podataka. Poseban problem predstavljaju i društvene mreže bez kojih velik dio svjetske populacije ne bi mogao zamisliti svoj svakodnevni život. Internetski prostor za međusobno povezivanje i komunikaciju uveliko je nadomjestio pandemijom uslovljeno fizičko distanciranje. Društvene mreže nude razne zabavne sadržaje i svakako su jedno od najboljih rješenja za komunikaciju i povezivanje s ljudima, posebno s ljudima koji su udaljeni.

Međutim, najčešće žrtve društvenih mreža obično su maloljetnici. Stoga, mnoge društvene mreže imaju zaštitu i kontrolu sadržaja. Čak su i u Opštoj uredbi o zaštiti podataka djeca prepoznata kao osobito ranjiva grupa jer ne mogu adekvatno raspolagati svojim ličnim podacima, kako često nisu svjesna opasnosti kojima se izlažu prilikom neopreznog upravljanja svojim podacima. Iz tog razloga djeca koja su mlađa od 16 godina mogu koristiti određene internetske usluge i servise za koje je potrebno dati lične podatke isključivo uz pristanak roditelja tj. zakonskih zastupnika. Dobro je znati i da postoji mogućnost uklanjanja ličnih podataka i lažnog profila s društvenih mreža i mogućnost brisanja ličnih podataka iz rezultata pretraživanja na internetskim pretraživačima, i to direktnim kontaktom kompaniji koja obrađuje podatke poput Facebooka, Googlea, Instagrama, YouTubea. Društvene mreže su zlatni rudnik za sakupljače podataka. Informacije o onome šta radimo, kako se osjećamo, gdje se nalazimo, gdje stanujemo, s kime se družimo, kako provodimo svoje slobodno vrijeme danas su lako dostupne. Vrlo lako dolazimo do privatnih podataka što dovodi do problema zaštite privatnosti, a ne samo zaštite ličnih podataka. Uvijek postoji potencijalna opasnost i mogućnost da neko upravo te informacije zloupotrijebi. I tako dolazimo do vršnjačkog cyber zlostavljanja koje postaje sve češća pojava.

Bi li ovaj problem bio manji kada bismo bili pažljiviji s podacima? Može li se stati na kraj vršnjačkom cyber zlostavljanju i ostalim oblicima zloupotrebe i nasilja na internetu dok se ne stane na kraj otkrivanju ličnih podataka? Ispunjava li korištenje društvenih mreža svoju svrhu povezivanja ljudi ili ih na ovaj način još više udaljava?

Sve su ovo pitanja koja možemo postaviti, no ne možemo na njih u potpunosti tačno i sa sigurnošću odgovoriti. No, ono u što možemo biti sigurni jeste da bi većom zaštitom podataka mnogi problemi bili uveliko smanjeni.

Stoga, obilježimo Evropski dan zaštite ličnih podataka u svrhu podizanja svijesti o temeljnom ljudskom pravu – pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti!

Prethodni sadržajGrađanin kao nositelj suvereniteta
Naredni sadržajНастава грађанског образовања као секундарни агенс политичке социјализације младих и њена улога у транзицији политичке културе у Босни и Херцеговини

KOMENTARIŠITE

Upišite svoj komentar!
Upišite svoje ime ovdje