Zaštita životne sredine, odgovorno korištenje resursa i ekološki osvješteno poslovanje godinama su jedna od najzastupljenijih tema “Projekt građanin/Ja građanin” takmičenja. Ovo je samo jedna od uspješnih priča naših učenika i nastavnika. Pročitajte koje mjere javne politike su predložili Skupštini i Vladi Kantona Sarajevo.
JU Srednja škola za okoliš i drvni dizajn, Sarajevo
Projekt “Ja građanin” 2018 / 2019. šk.godina – Recikliraj otpad, profitiraj za budućnost
Učenici koji su predstavljali školu na općinskom takmičenju: Selma Đolagić, Džana Bektić, Adna Ožegović, Minela Salčinović,Tarik Džanković,Mustafa Ibišević, Eldar Livadić, Elvedin Sjenar
Selvira Mašnić prof.
Problem koji smo odabrali u okviru projekta “Ja građanin” odnosi se na pitanje otpada, pa tako ono što u svijetu predstavlja potencijal, u Bosni i Hercegovini je problem. Tako otpad na gradskoj deponiji u Sarajevu predstavlja veliku opasnost, kojom se kantonalna vlada još nije ozbiljno pozabavila, ali situacija je slična i u svim drugim dijelovima naše zemlje.
Prema neslužbenim procjenama, u BiH postoji više od 11.000 ilegalnih odlagališta otpada. Otežavajuća okolnost u rješavanju problema leži u nezainteresiranosti svih nivoa vlasti da istrajno rade na njegovom sistemskom rješavanju. Želimo reći da pored toga što je to ekološki problem da je to i ekonomski gubitak naše domovine.
Kada smo željeli da nađemo podatke na koji način se institucionalno ovaj problem rješava uvidjeli smo da postoji Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode,Zakon o Fondu za zaštitu okoliša.Pored ovih zakona na nivou Federacije BiH upoznali smo se i sa činjenicom da politika upravljanjem otpadom koja je definisana Direktivom 94/62/EC iz 1994.god. i ambalažnim otpadom, novom Direktivom 2017/12/EC.
Kao mjere koje smo mi izdvojili na nivou KS koji su bili konkretizirani u praksi su:
- Izgradnja eko otoka
- Selektivno odvajanje otpada
Najveći benefiti eko otoka ogleda se u očuvanju životne sredine, budući da se sadržaj zadržava u unutrašnjosti, ne postoji mogućnost da na pr. životinje raznose sadržaj kontenjere što može biti i izvor različitih zaraza. Nedostatak kojeg smo mi uočili jeste što su samo na nekoliko lokaliteta postavljeni eko otoci.
Druga mjera koju smo izdvojili jeste selektivno odlaganja otpada u različite kante (plava, žuta, zelena).Ovom mjerom se uvodi dvolinijski sistem prikupljanja otpada u individualnim stambenim objektima što podrazumijeva da će građani odvajati otpad u obliku suhe i mokre frakcije. Prednost ove mjere jeste da se uistinu smanjuje otpad koji bi bio odložen na deponiju, a kao nedostatak što je za domaćinstva podijeljen mali broj kanti za selektivno odvajanja otpada – 1500 u KS.
Kada smo došli do trećeg koraka da ponudimo Mjere našeg razreda većinom glasova u našem odjeljenju odlučili da podržimo recikliranje kao mjeru javne politike koja uistini treba da postane prioritetna kada govorimo o rješavanju otpada i iskorištavanju potencijala otpada kao sirovine. Zakon o upravljanju otpada FBiH u članu 15 govori o reciklaži: Član 15. Opći propisi za upravljanje otpadom Sve aktivnosti trebaju se poduzimati tako da imaju veoma mali uticaj na okoliš i ljudsko zdravlje, smanjuju opterećenje i korištenje okolinskih resursa, ne ugrožavaju ljudsko zdravlje ili zagađuju okoliš, smanjuju količine i štetne uticaje otpada, unapređuju ponovno korištenje i reciklažu (povrat materijala) otpada i sigurno odlaganje otpada. U cilju sprečavanja proizvodnje otpada i smanjenja količina i štetnih uticaja otpada stimulirat će se: – racionalno korištenje materijala i energije; -čuvanje materijala i ostataka unutar procesa proizvodnje i potrošnje što je više moguće; – proizvodnja proizvoda koji produkuju najmanju količinu otpada i stvaraju najmanje štetenih uticaja, -zamjena materijala koji prouzrokuju rizik kad postanu otpad. Stimulisat će se ponovno korištenje otpada, reciklaža otpada, zamjena sirovinskog materijala sa otpadom u cilju korištenja materijala ili energije iz otpada, a ukoliko to nije moguće, stimulirat će se korištenje otpada kao energetskog izvor.
Svi smo mišljena da je Zakon jasan, ali da se problem javlja u njegovoj primjen tj. da postoji niska razina znanja o ovom problem te da bi se sistemskom edukacijom o važnosti recikliranja postiglo da je veći broj ljudi uključen u sam proces. Smatramo također, da bi trebalo obezbjediti infrastrukturu (kante / kontenjere za različito odlaganje otpada) od strane Komunalnog preduzeća RAD da bi ova mjera imalo u konačnosti svoj efekat.
Kao primjer kako riješiti problem PET ambalaže u BiH, po uzoru na gradove Istanbul i Surabaye u Indoneziji, i kao što se u Pekingu metro može platiti PET bocom zagovaramo mjeru našeg razreda da se PET bocama može platiti karta u javnom gradskom prevozu.
Iako ova mjera može izgledati nemoguća, smatramo da može biti izazov za Vladu KS koja želi da rješava pitanja koja se odnose na GRAS, pitanje naplate karte za prevoz, rekonstrukcija stajališta i sl.mogla bi se naša ideja mogla predočiti Ministru za saobraćaj KS kao jedna inovacija da na određenim stajalištima, kod velikih tržnih centara se postave specijalizirani automati u koji se ubacuju plastične flaše, nakon čega se na karticu korisnika javnog prijevoza uplaćuje određeni iznos na karticu koja se koristi u javnom prevozu. Mišljenja smo da bi se mogli skupljati određeni bodovi na elektronske kartice, i da oni imaju određenu vrijednost koja se može iskoristiti za vožnju.Ova naša mjera treba da ima zakonsku potporu te bi istu trebalo predložiti Kantonalnoj skupštini KS, Ministarstvu okoliša, prostornog uređenja i zaštite okoliša koje bi kroz zakonske i podzakonske akte uredila ovo oblast. Ovim projektom bi se promovisalo recikliranje i podigla svijest o rastućem problemu, potaknuli bi se posebno mladi da boce od soka, vode pravilno odlažu, a kao beneficija mogućnost vožnje koju ste platili time što ste reciklirali određeni broj boca.Ukoliko želimo da promovišemo Sarajevo kao “Smart City” smatramo da bi i naša predložena mjera mogla naći svoje mjesto da ono što je danas otpad sutra postane resurs.
