Nastavnik u procesu obrazovanja za aktivno i odgovorno građanstvo

144
0
Teacher in classroom

Građansko obrazovanje cjelovit je proces razvoja građanskih i interpersonalnih kompetencija; Proces usvajanja građanskih znanja, razvoja kognitivnih i participativnih građanskih vještina i sposobnosti, formiranja stavova i moralnih osobina javnog karaktera, te usavršavanje građanskih vrlina posvećenih zajedničkom dobru u demokraciji. Ono podrazumijeva djelotvorno poučavanje i interaktivno učenje, odgoj, uvježbavanje, širenje, upućivanje, prakse i aktivnosti čiji je cilj, pomoću osposobljavanja učenika transferabilnim znanjem, vještinama i razumijevanjem i oblikovanjem njihovih stavova i ponašanja, osposobiti ih za primjenju i promociju i zaštitu demokratskih prava i odgovornosti u društvu, za uvažavanje različitosti i uzimanje aktivne uloge u demokratskom životu sa izgledom za promoviranje i zaštitu demokracije i vladavine prava. U centru takvog procesa je iskustveno i interaktivno učenje učenika podržano djelotvornim poučavanjem. Tako koncipiran nastavni proces predstavlja značajan izazov nastavničkom zanimanju. To znači učenje novih oblika znanja, razvijanje novih nastavnih metoda, pronalaženje novih načina rada i stvaranje novih oblika profesionalnih odnosa, kako s kolegama tako i učenicima. S ciljem osposobljavanja nastavnog kadra za ovu i ovakvu ulogu u procesu učenja i poučavanju CIVITAS je u suradnji s Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu i ranije Vijećem Europe razvio programe stručnog usavršavanja nastavnika sukladno standardima bolonjskog procesa, a sve s ciljem osposobljavanja nastavnika za uspješnu demonstraciju predmetne, pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke kompetentnosti neophodne za uspješno ostvarivanje ciljeva nastave građanskog obrazovanja u osnovnoj, odnosnoj srednjoj školi.

Program stručnog osposobljavanja i usavršavanja nastavnog kadra koji predaje predmet i/ili poučava sadržaje građanskog obrazovanja koji je razvio CIVITAS polazi od Certifikacije nastavnika, interdisciplinarnog  programa koji za srednju školu podrazumijeva 80, a za program u osnovnoj školi 40 kontakt sati instruktivne nastave, rezultat od zadovoljenih minimalno 67% na teorijsko-metodičkom testu i uspješno završen Praktikum portfolio. Program je zasnovan na standardima za svaki modul  na temelju kojeg nastavnik treba razviti 31 kompetenciju potrebnu za izvođenje nastave. Nakon certifikacije nastavnici kroz redovna godišnja savjetovanja imaju priliku unaprijediti znanja i vještine za poučavanje pojedinih programa (Osnovi demokracije ili Demokracije i ljudska prava) ili modula (Javna politika, Civilno društvo, Javno zagovanje, Ustav i organizacija vlasti). Uz programe za nastavnike koji izvode predmet ili vode sekciju građanskog obrazovanja razvijen je poseban program obuka za nastavnike drugih predmeta, nastavnike razredne nastave i pedagoge s ciljem osposobljavanja ovog kadra za interdisciplinarni razvoj građanskih i interpersonalnih kompetencija kao i program obuka za sudije Projekt građanin/Ja građanin natjecanja iz praktičnog dijela nastave građanskog obrazovanja.  Povezati pojedina predmetna područja i građanski odgoj i obrazovanje znači učiniti učenicima te teme životnim i korisnim, rukovodeći se ciljem građanskog odgoja i obrazovanja, poticanjem aktivnih i odgovornih građana.

Sadržaji građanskog odgoja i obrazovanja, pa tako i programi obuka razrađuju se u šest međusobno višestruko povezanih dimenzija: Politička pismenost, Ljudsko-pravna dimenzija, Društvena dimenzija, Interkulturna dimenzija, Ekološka dimenzija, Ekonomska (gospodarska) dimenzija. To podrazumijeva shvaćanje politike u širem smislu, kroz građansku participaciju u cilju smanjenja društvene nejednakosti i postizanja društvene solidarnosti što je neodvojivo od razumijevanja mehanizama i poštivanja ljudskih prava, prihvaćanja različitosti, održivog (društvenog i ekonomskog) razvoja te razumijevanja sukoba kojima demokratsko društvo obiluje, a valja ih transformirati dijalogom.  Uz ove sadržaje programi obuka imaju fokus i na primjeni interaktivne metode učenja i počuvanja, problemskoj nastavi, te poticanja učenika na timski i istraživački rad.

Uz osiguranje kvalitete obrazovnih programa kroz stručno usavršavanje nastavnika, važno je istaknuti potrebu za demokratizacijom rada odgojno-obrazovnih ustanova kroz uspostavljanje  demokratskog modela upravljanja školom i jačanje uloge vijeća učenika i vijeća roditelja, kako bi se mijenjala školska klima, a učenici/ice tijekom školovanja mogli iskusiti i naučiti kako demokracija funkcionira u svakodnevnom životu. Na taj način bi se spriječio raskorak između sadržaja koji nastavnici poučavaju i svakodnevnog života učenika u školi i zajednici, te bi se osiguralo da demokratski i participativni model bude nešto svima nama blisko, povezano s iskustvom i primjenjivo u životu.

 

Pripremila: Ivana Kešić

Prethodni sadržajVIJESTI: Pedagoški zavod Tuzla
Naredni sadržajAktiv direktora Kantona Sarajevo

KOMENTARIŠITE

Upišite svoj komentar!
Upišite svoje ime ovdje