Nije dovoljno sjećati se

232
0

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta naglašavamo kako je jedna od temeljnih zadaća građanskog obrazovanja, obrazovanje za mir

Pripremila: Ivana Kešić

Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.

  1. januara 1945. oslobođen je najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz, zloglasni simbol holokausta, nezamislivog stradanja Jevreja u Drugom svjetskom ratu. Ovaj datum odabran je kao datum kolektivnog prisjećanja, spomena i piteta koji izražavamo prema žrtvama Jevrejskog naroda i drugih stradalnika nacističke vlasti i fašističkih režima. Odluku o tome donijele su delegacije 46 nacionalnih vlada, okupljenih u Stockholmu 2000. godine, koje su proglasile Deklaraciju Međunarodnog foruma o holokaustu ističući:

“Holokaust (Shoah) je fundamentalno osporio osnove civilizacije.

Dotad nezabilježen karakter holokausta uvijek će zadržati univerzalno značenje.[…]

Dijelimo obvezu sjećanja na žrtve holokausta i časti onih koji su se tome usprotivili.

Potičemo odgovarajuće oblike sjećanja na holokaust u našim zemljama,

uključujući Dan sjećanja na holokaust, jedanput godišnje.”

No, za mir, onaj istinski i demokraciju koja garantira prava, slobode i zaštitu dostojanstva svakog pojedinca znamo da nije dovoljno sjećati se tek ceremonijalnim programom, već kontinuiranim obrazovanjem za mir, ljudska prava i univerzalne demokratske vrijednosti. Potvrđuje to i odluka Ujedinjih naroda iz novembra 2005. godine kojom se za međunarodni dan sjećanja i spomena na žrtve holokausta određuje 27. januara i potiče zemlje članice da razrade obrazovne programe koje će „predati“ sjećanje na ovu tragediju budućim pokoljenjima.

U domeni nastave građanskog obrazovanja i općenito odgoja i obrazovanja za demokratske vrijednosti i građanske kompetencije nužno je naglašavati značaj obrazovanja novih generacija učenika za prepoznavanje predrasuda i svih oblika diskriminatornog ponašanja. Zatim, kod učenika razvijati vještine nenasilne komunikacije, sposobnost stvaranja povjerenja, empatije, razvijati sklonost postizanju kompromisa i svijest o individualnoj i kolektivnoj odgovornosti građana u osiguranju, zaštiti i promicanju prava, sloboda i dostajanstva svakog pojedinca.

Nadalje, naglašavajući univerzalni, apstraktni pojam i ulogu građanina, koji integrira prava i slobode, ne negiramo bogatstvo individualnih i kolektivnih identiteta u društvu, niti slojevitost indentiteta svakog pojedinca. Upravo suprotno, pojmom građanin naglašavamo da uz sve različitosti, svim pojedinca u našem društvu pripadaju univerzalna ljudska prava i slobode i da je odgovornost svakoga od nas i društva u cjelini, države kao njegove pravno-političke tvorbe da garantiraju, štite i promoviraju jednaka prava za sve. Da bi se u potpunosti ostvarila ova uključujuća dimenzija građanskog identiteta nužno je jačati osjećaj društvene odgovornosti, svijest o zajedničkom dobru, o tome da je  vladavina prava jedini garant slobode i da su različitosti bogatstvo koje želimo priznavati, njegovati i na njima temeljiti društveni, pravni, politički i ekonomski/gospodarski prospertitet i mir.

Samo na taj način istinski iskazujemo svoju opredjeljenost za demokratske vrijednosti, opominjemo na strahote iz prošlosti i odajemo pijetet žrtvama nedemokratskih i anticivilizacijskih režima i politika.

Privrženi temeljnim vrijednostima demokratskog društva, miru, solidarnosti i borbi protiv svakog oblika diskriminirajućeg ponašanja i ponašanja koje tomu može voditi;

Svjesni svoje inidivualne odgovornosti i odgovornosti obrazovanja u očivanju i promicanju mira i slobode;

S pijetetom se spominjemo žrtava holokausta.

Prethodni sadržajCIVITAS Program Certifikacije 2022
Naredni sadržajGrađanin kao nositelj suvereniteta

KOMENTARIŠITE

Upišite svoj komentar!
Upišite svoje ime ovdje