Mihaljević: Političko obrazovanje i demokratizacija

199
0

dr. sc. Mihaljević Damirka

POLIČKO OBRAZOVANJE I DEMOKRATIZACIJA

Moglo bi se reći da je oduvijek bilo jasno kako se ljudi moraju obrazovati za sudjelovanje u političkoj sferi. O tome, kao navodi Berto Šalaj, svjedoči pregled povijesti političke misli. Aristotel je smatrao da politički sustav ne može opstati ako se ljudi ne odgajaju u vrlinama. Moralno dobri građani činit će stabilnom i uspješnom svoju političku zajednicu, i obrnuto, pravednost i umnost zakona jamčit će perfektuiranje građana. „Ako neki ustav promiče – Aristotelov odgoj za vrline moralnu dobrobit zajednice, on je valjan, a važan doprinos tome treba biti javna paideia. To znači plediranje za javnost odgoja koji ne može biti privatan, jer ni građani nisu takvi.“

Američki predsjednik Benjamin Franklin djelovao je također u smjeru obrazovanja i to vrlo uspješno. Vlastitim primjerom opisanim u njegovoj Biografiji potaknuo je milijune Amerikanaca da se usredotoče na self poboljšanje. Riječ je o autentičnom primjeru uspjeha utemeljenom na puritanskoj tradiciji po kojoj se do uspjeha dolazi kulturom napora i rada. Ostvarivanje američkog sna naglašava naporan rad, obrazovanje, potrebu za samoispitivanjem, disciplinu i štedljivost. B. Franklin daje i odgovor na pitanje koji su uzroci uspjeha Amerike koja nije imala dobre osnove za uspjeh jer je naseljena emigrantima, kolonistima, i ostalim „suvišnicima“ iz Staroga svijeta. Uzroci uspjeha leže, kako ističe Franklin, u autonomnoj etici i asketizmu pojedinaca i u zahtjevu da država bude tek instrument za ispunjenje ciljeva pojedinaca. „Pojedinci moraju biti opskrbljeni etikom, koja će ih iznutra siliti da budu najbolji, da iz vlastite koristi ispunjavaju zajedničke svrhe, da se ne oslanjaju na druge u vlastitim prohtjevima, već da opći interes ostvare sami radi njega samoga.“

Demokracija kao oblik vladavine koji proizlazi iz naroda nema smisla, kako piše Vujčić, ukoliko netko drugi odlučuje umjesto demosa. Ako netko drugi odlučuje o svemu ‘u ime’ ljudi, onda to umanjuje njihovo dostojanstvo subjekata povijesti.“ Sudjelovanje u zajednici i političkim pitanjima preduvjet je izgradnje demokratskog sustava, a promicanje demokratskih vrijednosti obveza je obrazovnih institucija. Smisao demokratizacije ostvaruje se uvjerenošću građana da su vrijednosti demokracije te koje omogućuju njihovu slobodu, autonomiju, različitost i jednakost. Demokratizacija se isto kao kultura ne može nametnuti ni ispuniti samo formalnim institucionalnim ili zakonodavnim promjenama. Ljude se ne može prisiliti da vjeruju u demokratske vrijednosti. Za progresivan pomak u smjeru uvjerenja u univerzalne demokratske principe potrebno je ogromno angažiranje na političkom odgoju i obrazovanju. Politička znanost i iskustvo razvijenih i konsolidiranih demokracija pokazalo je da se demokratske vrijednosti i norme ne usvajaju samo iskustvom življenja u demokraciji već se moraju učiti i stjecati.

 

Prethodni sadržajПрофесор Илић, Неум 2018
Naredni sadržajHibert: (Bio)politika znanja u doba informacionalizma

KOMENTARIŠITE

Upišite svoj komentar!
Upišite svoje ime ovdje