Projekt građanin: Pobjednici i gubitnici

62
1

Kraj školske godine uvijek obilježe pitanja o pobjednicima i gubitnicima natjecanja „Projekt građanin/Ja građanin“ u kojima sudjeluju učenici svih osnovnih i srednjih škola. Nužno, cilj natjecanja je proglasiti pobjednika i sasvim sigurno višemjesečni rad i priprema za natjecanje bude želju za što boljim rezultatom, no priču o pobjednicima i gubitnicima moramo započeti postavljajući pitanje: Što je cilj ovog programa? U odgovoru na to pitanje jasno je da su jedini i najveći gubitnici Projekta građanin one škole koje ne provode školska natjecanja i koje nisu omogućile svakom učeniku da kroz praktičnu nastavu građanskog obrazovanja uči o ciklusima javne politike i javnom zagovaranju.  U tim školama pobjeda je pogrešno shvaćena kao eksluzivno pravo 8 odabranih učenika koji trebaju pripremiti i prezentirati portfolijo koji će oduševiti sudije. U tim školama, bez obzira na rezultat natjecanja gubitnik je Projekt građanin, gubitnik je demokracija.

Pobjeda u programu „Projekt građanin/Ja građanin“ postignuta je tek onda kada svaki učenik u razredu razumije četiri osnovna elementa ovog programa, a oni su: građanin-politika-utjecaj-promjena. Projekt građanin stoga se primarno odnosi na javno zagovaranje. Ostali koncepti javnog djelovanja kao što su informiranje građana, obrazovanje vršnjaka, odnosi s javnošću, društvene/humanitarne akcije pomoći nisu ništa manje vrijedne ili dobre, ali one ne predstavljaju bit praktičnog dijela nastave građanskog obrazovanja. Kroz Projekt građanin učimo učenike da je javno zagovaranje najbolji način postizanja promjena koje želimo, za koje vjerujemo da će donijeti politički, ekonomski i socijalni prosperitet zajednice. Javno zagovaranje podrazumijeva djelovanje s ciljem zaštite i promocije osnovnih ljudskih prava, koja su priznata međunarodnim konvencijama kroz utjecaj na javnu politiku, odnosno odluke vlasti. Isključivo područje djelovanja moraju biti zakoni i propisi i nadležne institucije/strukture vlasti. Projekt građanin dešava se tamo gdje učenici kroz zajednički rad, uz mentorstvo nastavnika i potporu ravnatelja škole i nastavnog vijeća pokušavaju utjecati na odluke važne za njihov život, školovanje i odrastanje zahtjevajući da se te promjene dogode usvajanjem novih i izmjenom postojećih odluka, propisa i zakona ili uvođenjem novih modela ponašanja i sistema vrijednosti koji promovira škola i zajednica. Te odluke mogu biti odluke školskog odbora, mjesne zajednice, a mogu biti i javne politike: zakoni i propisi koje usvajaju županijske/kantonalne, entitetske ili državne vlasti.

Da li to znači da je pobjeda ako su učenici uspjeli izmijeniti politiku? Ne nužno. Sam proces učenja, razvoj znanja i vještina za prikupljanje informacija, analiziranje, kritičko promišljanje i javno zagovaranje samo po sebi je pobjeda jer je Projekt građanin obrazovni program i njegov primarni cilj je naučiti učenike ciklusima javne politike i osnažiti ih na javno djelovanje. U tom smislu pobjednik Projekt građanin/Ja građanin natjecanja je svaki učenik koji zna pronaći, kritički analizirati informacije, identifikovati nadležne institucije koje su odgovorne za rješavanje problema i predložiti rješenje u formi nove ili izmjene postojeće mjere javne politike.

Ako učenici za temu Projekt građanin portfolija odaberu potrebu za uvođenjem školskog prijevoza i uz pomoć roditelja i donacija različitih gospodarskih subjekata ili diplomatskih predstavništva uspiju osigurati školski autobus, iako se čini da su dobili ono što su tražili ne možemo reći da su pobijedili u sferi praktičnog dijela nastave građanskog obrazovanja. Njihova akcija je vrijedna svake pohvale, no za pobjedu na Projekt građanin natjecanju oni trebaju naučiti kako funkcionira javno odlučivanje i kako oni kao građani, kao interesna skupina mogu, bez obzira na godine utjecati na procese donošenja odluka. U tom smislu pobjednici bi bili kada bi se njihove akcije odnosile na:

  • usvajanje odluke školskog odbora o uvođenju školskog autobusa
  • usvajanjem odluke Vijeća mjesne zajednice o uspostavljanju školskog prijevoza
  • usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju o obveznom školskom prijevozu za sve područne škole i sl.

Čak i onda kada vlast ne usvoji prijedlog učenika ili ga odbije uslijed različitih budžetskih problema, identifikacijom mjere javne politike i kroz javno zagovaranje i direktni kontakt s donosiocima odluka učenici su ovladali vještinama javnog zagovaranja i možemo reći da su istinski pobjednici Projekt građanin/Ja građanin natjecanja. Samo na taj način oni su osposobljeni za život u demokratskom društvu i preuzimanje odgovornosti aktivnih građana.

Ivana Kešić

Prethodni sadržajSastanak sa postdiplomcima iz Republike Slovenije
Naredni sadržajOčitovanje povodom uvrijedljivih grafita

1 KOMENTAR

  1. Bravo Ivana, pogodila si u sridu.

    PG bi morao služiti za odgoj rasuđivanja (političkog rasuđivanja, pravnog i kritičkog rasuđivanja). Prema Canivezu (Patrice Canivez, Odgojiti građanina, Duriex, Zagreb, 1999.) „Svrha političkog rasuđivanja jest da se dođe do neke odluke. Radilo se pritom o vladi koja doista odlučuje, ili o običnom građaninu koji odobrava ili ne odobrava tu odluku, političko rasuđivanje se izjašnjava o onom što treba učiniti. Odluke do kojih se njima dolazi namijenjene su rješavanju probleme koje postavljaju okolnosti“. Odgajanje političkog rasuđivanja u biti je odgajanje za raspravu. Znači ako učenici kroz PG nisu uopće ravnopravno suprostavljali različita gledišta, nisu raspravljali ni međusobno niti s drugim članovima zajednce već su unaprijed znali šta će uraditi i kako će uraditi i za što im i ne treba nikakva odluka bilo kojeg tijela vlasti ili su istraživali problem o kojem su od prve imali svi ista gledišta i isto moguće rješenje za koje nisu uopće ni morali razmatrati različite alternative onda se oni sigurno nisu ni dotakli političkog rasuđivanja. U najboljem slučaju možda su razmatrali neke postojeće propise i time su prošli kroz proces pravnog rasuđivnja u kojem dijelimo ono što jest od onoga što nije u skladu s legalnosti i/ili kritičkom rasuđivanju kojim određujemo da li je nešto u skladu s određenom moralnom idejom ali pri tome nisu stekli ni minimalno poznavanje principa i načina funkcionisanja političkog sistema, institucija vlasti, procesa i procedura političkog rasuđivanja i odlučivanja. Ako su nam takvi pobjednici onda nismo imali PG (Projekat građanin) već PV (Projekat Voluntarizam) ili PHA (Projekat Humanitarna Akcija), PDA ( Projekat Društvena Akcija) a svaki PV; PHA i PDA iako jeste koristan ne odgaja za političko učestvovanje već naprotiv svojevrstan je način odvraćanja od političke aktivnosti.

    Amir Hodžić

KOMENTARIŠITE

Upišite svoj komentar!
Upišite svoje ime ovdje