Piše: Ivana Kešić
S prvim danima proljeća počela su „Projekt građanin/Projekat Ja građanin“ općinska takmičenja. Svake godine pozitivno smo iznenađeni pažnjom i podrškom koju učenici i njihovi školski timovi dobijaju od lokalnih političara, parlamentaraca viših nivoa vlasti i medija, no ne smijemo zbog toga zaboraviti dva temeljna načela ovog programa.
Projekt građanin je školski program, dio redovne nastave u odjeljenju
Građansko obrazovanje u našoj je zemlji obavezan nastavni sadržaj u višim razredima osnovne škole i završnim razredima gimnazija i srednjih stručnih škola. Ovaj nastavni predmet kroz svoje module i lekcije upoznaje učenike s demokratskim uređenjem društva, podjelom vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, mehanizmima javnog odlučivanja uz zaštitu ljudskih prava i sloboda svih građana, izbora predstavnika vlasti koji će štititi volju suverenog naroda i mehanizmima donošenja odluka u interesu svih kroz posebnu zaštitu prava manjina. Građansko obrazovanje nije i ne treba biti projekt, sekcija, vannastavna aktivnost. Ono je, nastavnim planom i programom definirano kao obavezan nastavni predmet, s jasno definiranim ishodima učenja i specifičnom metodikom nastave koja se kao uspješna praksa proširila i na učionice drugih nastavnih predmeta.
Cilj praktične nastave građanskog obrazovanja koja se pod nazivom „Projekt građanin“ ili „Projekat Ja građanin“ izučava u drugom polugodištu nastavne godine je omogućiti učenicima primjenu stečenih znanja na konkretnim primjerima uočavanja i rješavanja problema i manjkavosti javne politike u lokalnoj zajednici. Dakle, u prvom polugodištu kroz građansko obrazovanje učenici razvijaju kognitivni element građanskih kompetencija –znanja o tome šta je vlast, kako se legitimira i kako se ostvaruje u cilju zaštite demokratskih vrijednosti i ljudskih prava svih građana. No znamo da znanja nisu dovoljna da se osvijesti i osnaži aktivno i odgovorno demokratsko građanstvo. Potrebno je raditi na razvijanju građanskih vještina, stavova i posvećenosti. Radeći na „Projekt građanin/Projekat Ja građanin“ razvojnom portfoliju učenici vježbaju svoju ulogu odgovornih građana. Oni analiziraju probleme u zajednici i sve što vlast čini ili ne čini kako bi riješila određene probleme, negativne pojave i trendove. Njihov je zadatak da koriste različite izvore informiranja, provjeravaju njihovu vjerodostojnost i demonstriraju poznavanje horizontalne i vertikalne organizacije vlasti (podjelu nadležnosti i koordinaciju između institucija različitih grana i nivoa vlasti). Učenici analiziraju cijene i koristi postojećih politika, kritički promišljaju postojeću i alternativne javne politike za rješenje problema koji su prepoznali u zajednici, uče kreirati rješenja kroz tumačenje ciklusa javne politike i drugih procesa javnog odlučivanja, javno zagovaraju, argumentirano iznose stavove, uvažavaju različitosti mišljenja i konačno, uče se nenasilnoj komunikaciji, timskom i projektnom radu.
Nažalost, česta je praksa da školu na takmičenju predstvalja sekcija odabranih učenika koji su vješti u prezentiranju, javnom govoru i nastupu. Postoji više razloga zbog čega je ova praksa zabrinjavajuća. Prvi se svakako odnosi na postupanje suprotno onom koji je predviđen nastavnim planom i programom, a drugi onemogućavanje uživanja prava na obrazovanje o svojim pravima svim učenicima u odjeljenju.
Trebaju li nam onda sekcije? Naravno da trebaju, no kao i za druge nastavne predmete one nisu i ne trebaju biti zamjena za redovan nastavni proces. Ako učenici do kraja školske godine predstave svoje rješenje javne politike i plan akcije, sekcija im pomaže da nastave rad na projektnom portfoliju naredne godine kada više ne slušaju nastavu ovog obaveznog nastavnog predmeta.
Fokus rada na „Projekt građnin“ portfoliju je utjecaj na mjere javne politike
Često učenici u najboljoj namjeri i gorljivoj želji da riješe problem koji su prepoznali u zajednici zagovaraju rješenja koja nisu mjere javne politike. Obaveza je nastavnika da kroz rad na projektnom portfoliju kontinuirano usmjeravaju učenike na njihov zadatak, a on je: razumijevanje ciklusa javne politike i drugih procesa javnog odlučivanja kroz zagovaranje sustavnih rješenja. Različitim humanitarnim, volonterskim i donatorskim projektima može se skrenuti pažnja javnosti na problem, u dobroj mjeri za mnoge osobe pogođene tim problemom mogu se kratkoročno suzbiti trpljenja i negativne posljedice neadekvatnih politika, no dugoročno se problem ne rješava i ono što još više zabrinjava je da osim solidarnosti, učenici se ne uče drugim, veoma značajnim građanskim vrlinama, ni građanskim vještinama, odnosno ne razvijaju kompetencije i ne postižu ishode učenja onako kako je predviđeno nastavnim planom i programom.
Cilj praktične nastave građanskog obrazovanja nije (samo) riješiti problem, iako smo svjedočili radu ekipa koje su i u tome bile izuzetno uspješne, već:
- spoznati procese javnog odlučivanja i utjecaj građana na donošenje odluka,
- naučiti kritički promišljati odluke vlasti i mjere javne politike,
- naučiti definirati svoje zahtjeve, prepoznavati rješenja i javno zagovarati odgovornije politike.
Kao i svako drugo takmičenje i „Projekt građanin/Projekat Ja građanin“ školska, općinska/opštinska i kantonalna/regionalna takmičenja iz praktične nastave nastavnog predmeta građanskog obrazovanja imaju jasna pravila. Odgovornost je koordinatora takmičenja i sudijskih timova da u svom radu postupaju u skladu sa propozicijama takmičenja, te da prezentacije i projektnu dokumentaciju ocjenjuju prema važećim sudijskim listama u kojima se posebna pažnja treba posvetiti osnovnim elementima:
- da li ekipu škole čine učenici jednog odjeljenja – pobjednika školskog takmičenja
- da li su učenici koristili više izvora informiranja u analizi problema
- da li su ispitali cijene i koristi postojećih i alternativnih mjera
- da li je rješenje koje zagovaraju sistemsko, efektno i efikasno, odnosno da li je mjera javne politike
- da li su i koliko uspješno identifikovali osobe i institucije za svoju mrežu podrške i vodili kampanju javnog zagovaranja.
