CIVITAS univerzitetski program građanskog obrazovanja dio je nastavnih sadržaja studija filozofije, prava, politologije i sociologije svih osam javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini. Razvoj ovog programa finansiran je grant sredstvima Ministarstva vanjskih poslova Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Studentske tribine s kojima je počela ova akademska godina imaju za cilj potaći raspravu o demokratskim vrijednostima i značaju građanskog obrazovanju (i) izvan redovnog nastavnog procesa. Nakon Tuzle, Sarajeva i Zenice, ovaj tjedan tribine su održane u Mostaru i Banjoj Luci.
Studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru analizirali su odnos između političke znanosti i političkog obrazovanja i razmatrali značaj političkih faktora za demokratsku legitimaciju građana u odnosu na druge društvene, uključujući i ekonomske, faktore. Tribinu je vodila prof.dr. Damirka Mihaljević.
„Konsolidacija demokracije zahtijeva široku i duboku legitimaciju, a ona se ostvaruje kroz političko obrazovanje, odnosno odgoj i obrazovanje za aktivno i odgovorno građanstvo“, zaključak je ove studentske tribine.
O potrebi i važnosti političkog odgoja i obrazovanja građana u demokraciji pisali su mnogi politolozi, ali i intelektualci drugih struka, više ili manje izravno u okviru radova o tom pitanju. Međutim, postoje i politolozi koji o tome ne pišu toliko izravno, ali ipak svojim radovima vrlo uvjerljivo pokazuju i impliciraju potrebu i važnost političkog obrazovanja za uspješno funkcioniranje demokratske vlasti. Tako je, na primjer, američki znanstvenik R. Putnam zaključio kako za političku stabilnost, za efikasnu vlast i ekonomski napredak socijalni kapital, kako ga je nazvao, “može biti čak važniji od fizičkog ili ljudskog kapitala”. Dodao je da se bez normi reciprociteta i mreža građanskog angažmana – amoralni familizam, klijentelizam, bezakonje, nedjelotvorna vlast, te ekonomska stagnacija – čine izglednijima nego uspjeh demokratizacije i ekonomskog razvoja. Marta Lagos (2001.) u svome radu o demokratskoj legitimaciji zaključuje da je temeljni izazov za demokraciju u latino-američkim zemljama kako, usred fragmentirajućih pritisaka globalizacije i ekonomske liberalizacije, generirati socijalno povjerenje i proširiti i rekonstruirati mreže socijalnog kapitala. Očito je, dakle, da je političko obrazovanje mladih u školama nužno ne samo za stvaranje, već i za održavanje i obnavljanje ovog socijalnog kapitala, koji nedvojbeno možemo odrediti sadržajem demokratske političke kulture. Ono je nužno jer istraživanja pokazuju da vlada i tržište bolje djeluju u građanskom i civilnom (civic) okruženju.
