Najave, Novosti

Studentski rad: Relationship between political participation and perception of corruption

Ovog četvrtka objavljujemo rad Minje Čulića iz Mrkonjić Grada, studenta Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Rad na temu “Utjecaj participativne političke kulture na poimanje korupcije” objavljen je na engleskom jeziku, 2020. godine u Salzburgu, u bazi radova Studija političkih i društvenih nauka Univerziteta u Salzburugu, pod mentorstvom profesorice prof.dr Gabriele Spilker.

U nastavku možete pročitati zaključak rada, a na kraju članka možete preuzeti kompletan rad.

Korupcija je uvijek bila i ostat će kontroverzna tema u sferi političkih nauka. S druge strane, poimanje korupcije kao pozitivnog faktora pokazuje nam da će ljudi, koji imaju veću svijest o korupciji, vjerovatno glasati i učestvovati u političkim aktivnostima.
Možemo reći da ako korupcija predstavlja „moralni hazard“ i smanjuje politički i društveni kapital, onda poimanje korupcije povećava taj kapital i predstavlja dobar aspekt kada je riječ o političkoj participaciji.
Rezultati provedene regresijske analize pokazuju nam da sve četiri varijable koje sam naglasio u ovom radu (percepcija korupcije, politička kultura, izborni proces i pluralizam i građanske slobode) imaju pozitivan utjecaj na političku participaciju baš onako kako smo očekivali i pretpostavljali u hipotezama.
Iako rezultati podržavaju sve hipoteze koje sam iznio u teorijskom dijelu, treba naglasiti da sve tri kontrolne varijable (politička kultura, građanske slobode, izborni procesi i pluralizam) imaju mnogo više utjecaja na političku participaciju u odnosu na poimanje korupcije. Međutim, to je u najvećoj mjeri očekivano obzirom da ove varijable imaju direktnu vezu sa političkom participacijom.
U bivarijatnoj analizi, sve varijable su statistički signifikantne sa 99% nivoa pouzdanosti ali u multivarijantnom modelu njihova snaga se smanjila jednako kao i statistička signifikantnost.
Jedina varijabla koja je zadržala statističku signifikantnost na nivou 99% je izborni proces i pluralizam i bilo bi ispravno reći da ova varijabla, bar u teoriji, objašnjava političku participaciju bolje od ostalih varijabli.
Međutim, rezultati regresijske analize pokazuju da građanske slobode objašnjavaju političku participaciju bolje od ostalih varijabli. Iako je to slučaj, koeficijent građanske slobode smanjio se u multivarijatnom modelu jednako kao statistička signifikantnost, koja se smanjila sa 99% na 95%.
Rekao bih da je multivarijantni model u ovom slučaju odličan jer je objašnjavajući faktor dobar i nema enormnih odstupanja rezultata od regresione linije.
Slično je i u bivarijantim modelima i možemo vidjeti na graficima da također nema velikih odstupanja od regresione linije kada je riječ o odnosu nezavisnih i kontrolnih varijabli sa političkom participacijom kao zavisnom varijablom.
Sigurno bi rezultati bili sasvim drugačiji da sam mjerio korupciju a ne poimanje korupcije, ali bi bilo interesantno vidjeti koeficijent i znak tog mjerenja jer je klijentelizam kao fenomen još uvijek prisutan, posebno u nerazvijenim i tranzicijskim zemljama.

Sadržaj još nije komentarisan.

Dajte svoje mišljenje