Svake godine u praktičnom dijelu nastave građanskog obrazovanja 30 000 učenika svih osnovnih i srednjih škola u BIH rade na svom „Projekt građanin/Ja građanin“ portfoliju. Cilj programa je kod učenika razviti razumijevanje i dati im praktičan uvid u cikluse donošenja javne politike kako bi se osposobili za aktivno i odgovorno djelovanje u demokratskom društvu. U tijeku je realizacija kantonalnih/županijskih, regionalnih i distrikt Brčko natjecanja na kojima će stručni sudijski timovi odabrati pobjednike koji će svoje zajednice predstaviti na Finalnoj smotri programa koja ja planirana za 16. i 17. svibnja/maja 2015. godine u Velikoj Sali Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Tekst: Ivana Kešić
Foto: CIVITAS Arhiv
Stabilnost i kvaliteta demokracije ovise isključivo o političkoj kulturi njenih građana, odnosno o osposobljenosti građana da kritički promišljaju javne događaje, pitanja i probleme, te se aktivno uključe u procese donošenja odluka i izvan izbornog procesa i pukog biranja predstavnika u tijelima zakonodavne vlasti. To podrazumijeva partnerski rad odabranih predstavnika na pozicije autoriteta i građana koji nije moguće ostvariti ukoliko nema građanske kompetencije i kulture aktivnog i odgovornog građanstva. Upravo je to uloga za koju učenike trebamo pripremati kroz obrazovni sustav, podučavajući ih osnovnim konceptima demokracije i ljudskih prava i razvijajući kod njih kognitivne i participativne građanske vještine, građanske posvećenosti i predispozicije.
Kako se učenik prvenstveno određuje kao nositelj prava i odgovornosti u školi, a potom i kao nositelj prava i odgovornosti u sklopu širih zajednica kojima pripada, nepohodno da je obrazovni sustav ponudi kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja koji polazi od fokusa na učeniku kao aktivnom i odgovornom subjektu školske zajednice, a da ga zatim kroz učenje za građanina lokalne zajednice pripremi za ulogu aktivnog i odgovornog građanina-glasača, onoga koji bira i biva biran; građanina-subjekta europskih i globalnih političkih, socijalnih i ekonomskih procesa. Uvođenjem nastavnih sadržaja građanskog obrazovanja u obrazovne institucije, njihovom integracijom u nastavne planove i programe za osnovne i srednje škole ostvarene su osnovne pretpostavke za razvoj kognitivnih kompetencija u ovoj oblasti učenja, no za aktivno i odgovorno građanstvo učenici trebaju i praktičnu primjenu stečenih znanja što im je omogućeno u praktičnom dijelu nastave predmeta građanskog obrazovanja koji nosi naziv „Projekt građanin/Ja građanin“. Riječ je o razrednoj, odjeljenskoj aktivnosti što znači da su je obvezni provoditi nastavnici koji predaju predmet građanskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama i to u svim odjeljenjima i sa svim učenicima koji slušaju ovaj predmet. Jedini izuzetak od ovog pravila čini mali broj osnovnih škola koje nastavu provode prema nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, gdje učenici nemaju predmet, pa se sadržaj građanskog obrazovanja provodi interdisciplinarno i kroz sekciju. Sve osnovne i srednje škole koje nastavu provode prema NPP-u bosanskom i srpskom jeziku, te srednje škole koje nastavu provode na NPP-u na hrvatskom jeziku imaju obvezan nastavni predmet građanskog obrazovanja i Projekt građanin/Ja građanin kao obvezan sadržaj tog predmeta.
Kako se građansko obrazovanje izučava kao obrazovanje za harmoničan život u zajednici, ono može i treba podsticati i društveno-korisni rad, no njegov fokus nužno mora biti na upoznavanju ciklusa javne politike. Tako kroz Projekt građanin/Ja građanin učenici rade na identifikaciji problema u zajednici i ocjenjivanju efikasnosti postojeće javne politike i alternativa koje zagovaraju različite društvene skupine. U tom procesu učenici prikupljaju, obrađuju i analiziraju informacije iz više različitih izvora; procjenjuju efikasni i efektivni potencijal aternativnih mjera i odlučuju se za rješenje za koje vjeruju da može riješiti problem s kojim svakodnevno živi njihova zajednica. Za svoje rješenje planiraju i provode kampanju javnog zagovaranja te na taj način upoznaju rad državne administracije, procedure planiranja, javnog i poslovnog pregovaranja i zagovaraju. Iz ovoga vidimo da cilj Projekta građanin nije u rješavanju problema već u tome da analizirajući određeni društveni problem učenici upoznaju strukturu vlasti, procese donošenja odluka, te da usvoje mehanizme utjecaja na procese odlučivanja na različitim razinama vlasti.
Program „Projekt građanin/Ja građanin“ i istoimeno takmičenje provodi se u više od 80 zemalja svijeta. U Bosni i Hercegovini nastava ovog programa i realizacija natjecanja u nadležnosti je općinskih/opštinskih službi za obrazovanje, kantonalnih/županijskih pedagoških zavoda/instituta i resornih ministarstava obrazovanja i Odjela za obrazovanje Vlade distrikta Brčko koji program provode u koordinaciji sa Obrazovnim centrom za demokraciju i ljudska prava CIVITAS kao stručnim tijelom koje štiti licencu programa i organizuje državnu smotru pobjednika.
I ove godine Projekt građanin kao praktična nastava građanskog obrazovanja provodi se u 900 osnovnih i srednjih škola i programu će pristupiti 30 000 učenika. U ovom periodu poznati su pobjednici školskih i općinskih natjecanja, a 10. svibnja CIVITAS će objaviti i pobjedničke teme kantonalnih/županijskih, regionalnih natjecanja i natjecanja u distriktu Brčko, te će time biti poznati učesnici Finalne smotre, koja će se 16. i 17. svibnja 2015. održati u Sarajevu. Pobjedničke prezentacije tradicionalno ćemo slušati u Velikoj Sali Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Svim učenicima i nastavnicima želimo kvalitetne pripreme i uspješne prezentacije na natjecanjima koja su u tijeku.
